Rodni identitet

Nova studija objašnjava da ljudski mozak razlikuje rod i spol

Portal Novilist.hr

FOTO/Public domain pictures

FOTO/Public domain pictures

Rod je društvena komponenta koja uključuje očekivanja, dok se spol odnosi na biološke čimbenike poput kromosoma i reproduktivnih organa, kaže profesorica Forger. 



Znanstveni rad objavljen u časopisu “Frontiers in Neuroscience” objašnjava razliku između roda i spola, a ukazuje i na promjenu ponašanja koja može biti naučena. 


„Tek počinjemo istraživati i shvaćati na koji način rodni identitet, prije nego spol, može uzrokovati da mozak razlikuje muškarca od žene“ rekla je Nancy Forger, profesorica i direktorica „Instituta za neuroznanost Državnog sveučilišta Georgia”.


Iako su pojmovi „rod“ i „spol“ često korišteni za jednaka objašnjenja, za neuroznanstvenike oni imaju veliku razliku.  „Spol se temelji na biološkim čimbenicima poput kromosoma i reproduktivnih organa. Rod je društvena komponenta koja uključuje očekivanja i ponašanja upućena određenom spolu“ dodaje Forger, a prenosi Futurity.




Takva ponašanja i očekivanja vezana uz određeni spol, vidljiva su u epigenetičkim oznaka unutar mozga, koje pokreću biološke funkcije, ali i memoriju te razvoj i osjetljivost na bolest. Forger objašnjava da oznake pomažu odlučiti koji su geni izraženi i ponekad se kretanjem od ćelije do ćelije, razdvajaju. Profesorica kaže da ih jedna generacija može prenijeti na onu sljedeću.


„Naviknuti smo misliti na razlike između ženskog i muškog mozga, ali manje smo skloni razmišljati o biološkim implikacijama rodnog identiteta“ kaže Forger.


 „Sada postoje dovoljni dokazi kojima se epigenetički print za rod nameće kao logičan zaključak. Bilo bi neobično da to nije slučaj, jer okolišni utjecaj bilo kakve važnosti može promijeniti mozak“, objašnjava Forger za Futurity. 


Forger je s doktorandicom Laurom Cortes i istraživačicom Carlom Danielom Cisternas pregledala prethodne studije vezane uz epigenetiku i diferencijacije kod glodavaca, uz nove studije koje su povezale rodna očekivanja kod ljudi, te promjene u mozgu.


U primjeru koji uključuje štakore, autorice su koristile studiju Sveučilišta Wisconsin gdje su ženkskim mladuncima posvetili posebnu pažnju dizajniranu da oponaša povećano „lizanje“ koje majke štakori obično koriste za mušku djecu.


Eksperiment je doveo do vidljivih promjena u mozgu ženskih štakora koje su primile dodatnu simulaciju, u usporedbi s onima koje su primile normalnu razinu pažnje za ženke.


Glede studija o ljudima, istraživale su primjer kineskog društva iz vremena od 1959. do 1961. godine (doba velike gladi u Kini) kada su mnoge obitelji radije koristile svoje limitirane resurse na mušku djecu. To je dovelo do viših stopa invaliditeta i nepismenosti među ženama koje su preživjele u odrasloj dobi.


To pokazuje, kažu oni, da rani stres u životu može biti rodno iskustvo jer mijenja neuralni epigenom. “S obzirom na naš životni vijek slojevitih rodnih iskustava i njihove neizbježne, ponavljajuće interakcije sa spolom, možda nikada neće biti moguće potpuno odvojiti učinke spola i roda na ljudski mozak”, kaže Forger.


“Međutim, možemo početi uključivanjem spola u naše razmišljanje kad god se pojavi razlika između funkcioniranja mozga muškaraca i žena.”, zaključuje Forger, a prenosi Futurity.