Istraživači iz KU Leuven iz Belgije i Leibniz Instituta za neurobiologiju u Njemačkoj su uspjeli izbrisati neugodne uspomene na miševima pomoću genetskog prekidača. Njihovi rezultati objavljeni su u Biological Psychiatry.
Demencija, nesreće, ili traumatski događaji mogu učiniti da se izgube uspomene nastale prije ozljede ili početka bolesti. Istraživači iz KU Leuven i Leibniz Instituta za neurobiologiju potvrdili su da sjećanja mogu biti izbrisana ako se isključi određeni gen.
Tim je trenirao miševe koji su genetski modificirani u jednom genu: neuroplastinu. Ovaj gen, koji se istražuje samo u nekoliko grupa u svijetu, vrlo je važan za plastičnost mozga. Regulacijom gena neuroplastina prema najnovijim otkrićima čini se da su povezani sa smanjenjem intelektualnih sposobnosti i shizofrenije.
U spomenutom istraživanju, miševi su osposobljeni za pomicanje s jedne strane kutije na drugu . Ovaj proces učenja naziva se asocijativno učenje. Njegov najpoznatiji primjer je tzv. Pavlovljev pas koji uvijetovano povezuje zvuk zvona s uzimanjem hrane. Kada su znanstvenici isključili gen neuroplastin, miševi više nisu bili u stanju obaviti zadatak ispravno. Drugim riječima, pokazali su deficite u pamćenju i učenju koji se odnose na asocijativno učenje. Za razliku od kontrolne skupine miševa s genom neuroplastina koji su i dalje mogali zadatke obavljati savršeno.
Profesor Detlef Balschun iz KU Leuven Laboratorija za biološke psihologije s timom kojim je radio na eksperimentu bio je zaprepašten kad su otkrili da deaktivacija samo jednog gena je dovoljna za brisanje asocijativnih uspomena.
Mjerenjem električnih signala u mozgu, stručnjaci su otkrili jasne deficite u staničnom mehanizmu koji se koriste za pohranjivanje sjećanja. Te promjene su još vidljivije na razini pojedinih moždanih stanica.
Ipak stručnjaci navode kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se pokazalo igra li neuroplastin važnu ulogu i u drugim oblicima učenja.
