Svijetleći oblaci

Nad Istrom smo svjedočili rijetkoj atmosferskoj pojavi. Evo što su noktilucentni oblaci

Portal Novilist.hr

Foto Screenshot YouTube Istramet, Petar Radovan

Foto Screenshot YouTube Istramet, Petar Radovan



Nad Istrom se u petak navečer moglo svojedočiti iznimno rijetkoj pojavi za naše podneblje: kasno navečer nakon zalaska sunca pojavili su se noktilucentni oblaci, javlja Istramet. 


Objavili su video neba nad Tinjanom, koji je snimio Petar Radovan. 


Noćni svijetleći oblak, svjetleći noćni oblak ili noktilucentni oblak (međunarodna kratica NLC) je najviši oblak na Zemlji, piše Wikipedia.




Pojavljuje se u ljetnim mjesecima u visokim zemljopisnim širinama na visini od 76 do 85 kilometara, i to u dubokom sumraku kada se Sunce nalazi ispod obzora (horizonta), a oblak je još obasjan Suncem.


Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Pretpostavlja se da se sastoji od ledenih kristala, vulkanskoga pepela ili meteorske prašine.


Noćni svijetleći oblaci se rijetko javljaju iznad Hrvatske. Narav ove pojave još nije jasna. Pretpostavlja se da se zbiva vrlo visoko, kad se ljeti u atmosferi uspije stvoriti sloj ledenih kristala.


Budući da su vrlo visoko, sunčeva ih svjetlost obasjava čak i kad je već u nižim slojevima noć i zbog toga ih uočavamo u sumrak, kada se Sunce nalazi ispod obzora.


Zbog toga se od takvih oblaka može vidjeti i odsjaj sunčeve svjetlosti. Svemirska letjelica Nase AURA je svojim instrumentom Omijem (eng. Ozone Monitoring Instrument) zabilježila da su ovi (polarni) svijetleći oblaci široko rasprostranjeni u području mezosfere.


Pokazalo se da su sve učestaliji, sjajniji i da ih je sve više u nižim zemljopisnim širinama. Pretpostavlja se da pojava ovih oblaka odražava promjene u atmosferi, s kojim povezuju i globalno zatopljenje.



Ako se u polarnoj mezosferi temperatura spusti na -130 °C nastaju polarni svijetleći oblaci, a u mezosferi na 80 kilometara iznad Zemlje, pod uvjetom da ima dovoljno vode kako bi se mogli napraviti kristali. Smatra se da osim ledenih kristala u sastavu imaju vulkanski pepeo i meteorsku prašinu.


Prvi su put uočeni 1885., dvije godine poslije erupcije vulkana Krakatoa. Nije razjašnjeno je li njihova pojava u svezi s erupcijom vulkana, ili su ih promatrači otkrili jer je više ljudi promatralo spektakularne zalaze Sunca zbog vulkanskih ostataka u atmosferi.