Upozorenje znanstvenika

Klimatske promjene prijete svjetskim zalihama hrane, cijene će ići gore

P. N.

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

"Klimatski šok na agrikulturnu proizvodnju doprinosi povećavanju cijena hrane i gladi", zaključuju.



Klimatske promjene prijete zalihama hrane u slučaju da ekstremni vremenski uvjeti istovremeno pogode više od jedne regije koja proizvodi žito, prenosi MSN. Vrijeme je ključna varijabla i obično se šteta usjeva u jednoj regiji kompenzira pomoću druge regije, pomoću skladištenja i sistema razmjene. 


Pitanje je koliko je trenutni sustav elastičan u slučaju ekstremnijih klimatskih uvjeta”, kaže izvještaj objavljen u časopisu “Nature Climate Change”. 


Tim iz IIASA-e (International Institute for Applied Systems Analysis) smješten u Austriji, kaže da klimatske promjene ne rezultiraju samo visokim temperaturama već i događajima kao što su suša, toplinski valovi i poplave.




“Klimatski šok na agrikulturnu proizvodnju doprinosi povećavanju cijena hrane i gladi s potencijalom da pokrene ostale rizike, uključujući političke nemire i migracije”, kaže vodeća autorica Franziska Gaupp. 


Studija kaže da klimatski i podatci o usjevu od 1967. do 2012. godine pokazuju “značajno povećanje mogućnosti propadanja usjeva u višestrukim globalnim regijama, posebno za pšenicu (žito), kukuruz i soju”. 


Ranjivost u prehrambenom sustavu


Jedan od najvećih gubitaka u proizvodnji soje dogodio se 1988./89., a iznosio je 7.2 milijuna tona. Da su sve veće regije bile pogođene, gubitak bi bio “najmanje 12.55 milijuna tona”.


Povezano izvješće u istom časopisu upozorilo je da su promjene u mlaznom toku naglo povećale rizik od toplinskih valova u regijama koje su odgovorne za do četvrtine globalne proizvodnje hrane – zapadnoj Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi, zapadnoj Rusiji i Ukrajini.


“Otkrili smo nedovoljno istraženu ranjivost u prehrambenom sustavu: kada se pojave ovi obrasci vjetra na globalnoj razini, primjećujemo dvadeseterostruko povećanje rizika od istodobnih toplinskih valova u glavnim regijama koje proizvode usjeve”, kaže Kai Kornhuber, gostujući znanstvenik na Institutu za istraživanje utjecaja na klimu u Potsdamu (PIK).


“Vidjet ćemo kako sve više toplotnih valova istodobno udara na različita područja, a oni postaju još jači”, rekao je koautor PIK-a, Jonathan Donges.


“To može utjecati na dostupnost hrane ne samo u regijama koje su izravno pogođene. Kao rezultat toga, čak i udaljene regije mogu osjetiti nedostatke i skokove cijena.”


Zasebno, anketa “Economist Intelligence Unit” za Globalni indeks sigurnosti hrane (GFSI) provedena u 113 zemalja, pokazuje da cijene hrane širom svijeta rastu.


Singapur je rangiran na prvom mjestu po ukupnoj sigurnosti hrane, a slijede Irska i Sjedinjene Države u izvješću koje “naglašava () potrebu za inovacijama i ulaganjima u prehrambene sustave kako bi se prilagodili klimatskim prijetnjama”, navodi EIU.


“Pametni izbori danas mogu zaštititi prehrambeni sektor od najtežih posljedica klimatskih promjena i umanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš”, dodaje se.