Hubble Field

Kako je nastao svemir? Mozaik neba stvoren kao povijesna knjiga galaksija

Portal Novilist.hr

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

Ambiciozni pothvat nazvan „Hubble Field“ kombinira zapažanja nekoliko Hubbleovih dubinskih terenskih istraživanja, a slika predstavlja veliki katalog udaljenih galaksija. 



Astronomi su sastavili najveću i najopsežniju “povijesnu knjigu” galaksija u jednu jedinu sliku, koristeći šesnaestogodišnja zapažanja svemirskog teleskopa Hubble. Mozaik neba stvoren od gotovo 7500 pojedinačnih izlaganja i pruža široki portret dalekog svemira, koji sadrži 265.000 galaksija koje se protežu kroz 13.3 milijardi godina i samo 500 milijuna godina nakon “velikog praska”.


„Hubble Field“


Najslabije i najudaljenije galaksije su samo deset – milijarditi dio svjetlosti onoga što ljudsko oko može vidjeti. U ovom jedinstvenom pogledu je zabilježena i evolucijska povijest svemira. Portret pokazuje kako se galaksije mijenjaju tijekom vremena, gradeći se da bi postale ogromne galaksije viđene u obližnjem svemiru.


Ovaj ambiciozni pothvat nazvan „Hubble Field“ kombinira zapažanja nekoliko Hubbleovih dubinskih terenskih istraživanja, uključujući “eXtreme Deep Field” (XDF) – najdublji pogled na svemir. Raspon valne duljine proteže se od ultraljubičastog do gotovo infracrvenog svjetla, s vremenom obuhvaćajući ključne značajke sastava galaksije.

“Sada kada smo istražili puno više nego u prethodnim istraživanjima, prikupljamo mnogo više udaljenih galaksija u najvećem takvom skupu podataka koje je ikad proizveo Hubble”, rekao je Garth Illingworth s kalifornijskog sveučilišta (Santa Cruz), vođa tima koji je sastavio sliku. “Ova slika sadrži punu povijest rasta galaksija u svemiru, od njihovog vremena kao ‘novorođenčad’ pa sve do potpuno razvijenih ‘odraslih ljudi’“, dodaje za SciTech Daily.




FOTO/Hubble Legacy Field - NASA, ESA, and G. Illingworth and D. Magee, Mjesec - NASA, Goddard Space Flight Center and Arizona State University


FOTO/Hubble Legacy Field – NASA, ESA, and G. Illingworth and D. Magee, Mjesec – NASA, Goddard Space Flight Center and Arizona State University



Nijedna slika neće nadmašiti ovu sliku dok se ne lansiraju budući svemirski teleskopi


“Sastavili smo ovaj mozaik kao alat koji ćemo koristiti mi i drugi astronomi”, dodao je Illingworth. “Očekuje se da će ovo istraživanje dovesti do još koherentnijeg, dubljeg i boljeg razumijevanja evolucije svemira u nadolazećim godinama.”“Takva izuzetna mjerenja visoke razlučivosti brojnih galaksija u ovom katalogu omogućavaju širok otkriće izvan – galaktičke studije”, kaže Katherine Whitaker s katedrale na Sveučilištu Connecticut u Storrsu.

“Često takve vrste istraživanja daju neočekivana otkrića koja su imala najveći utjecaj na naše razumijevanje evolucije galaksija“, dodaje. Galaksije su “markeri prostora”, kako ih je prije jednog stoljeća opisao astronom Edwin Hubble.


One omogućuju astronomima da prate širenje svemira, nude tragove astrofizike u pozadini, pokazuju kada nastaju kemijski elementi i omogućuju uvjete koji su na kraju doveli do pojave našeg Sunčevog sustava – ali i života.


Ovaj širi pogled sadrži oko trideset puta više galaksija nego na prethodnim dubokim pregledima. Novi portret, mozaik višestrukih snimki, pokriva gotovo čitavu širinu punog Mjeseca. „XDF“ koji je prodro dublje u prostor od ovog šireg pogleda, leži u ovom području, ali pokriva manje od jedne desetine promjera punog Mjeseca.


„Legacy Field“ također otkriva zoološki vrt neobičnih objekata. Mnogi od njih su ostaci galaktičkih “olupina vlakova” – vrijeme u ranom svemiru kada su se male i mlade galaksije sudarale i spajale s drugim galaksijama, doznajemo s portala SciTech Daily.


Sastavljanje svih zapažanja bio je ogroman zadatak. Slika obuhvaća kolektivni rad trideset i jednog Hubble programa od strane različitih timova astronoma. Hubble je proveo više vremena na ovom sićušnom području nego na bilo kojem drugom području neba.


“Naš je cilj bio sastaviti svih šesnaest godina izloženosti u naslijeđenu sliku”, objasnio je Dan Magee sa Sveučilišta u Kaliforniji (Santa Cruz) vodeći tim za obradu podataka. “Prije toga, većina tih izloženosti nije bila sastavljena na dosljedan način koji može koristiti svaki istraživač.



Prve galaksije u svemiru


“Astronomi mogu odabrati podatke u polju ‘Legacy’ i raditi s njim odmah, umjesto da moraju izvesti veliku količinu podataka prije provedbe znanstvene analize“, objašnjava Magee.


Slika, zajedno uz pojedinačna izlaganja koja čine novi pogled, dostupna je svjetskoj astronomskoj zajednici kroz Arhiv za svemirske teleskope (MAST), koji se nalazi na Znanstvenom institutu u Baltimoreu (Maryland).


Svemirski teleskop Hubble prešao je dug put u uzimanju sve dubljih “temeljnih uzoraka” udaljenog svemira. Nakon Hubbleovog lansiranja 1990. godine, astronomi su raspravljali je li bilo vrijedno trošiti dio vremena teleskopa na “ribolovnu ekspediciju”, prenosi SciTech Daily.


Nastala slika „Hubble Deep Fielda“ 1995. godine pokazivala je nekoliko tisuća nevidljivih galaksija. Hrabri napori bili su značajna demonstracija i definirajući dokaz koncepta koji je postavio pozornicu za buduće duboke slike polja.


2002. godine, Hubbleova napredna kamera za istraživanja otišla je još dublje da bi otkrila 10.000 galaksija u jednoj snimci. Astronomi su koristili ekspozicije snimljene Hubble-ovom Wide Field kamerom 3 (WFC3), instaliranom 2009. godine, da bi sastavili snimku „eXtreme Deep Field“ 2012. godine. Za razliku od prethodnih Hubble kamera, WFC3 pokriva širi raspon valnih duljina, od ultraljubičastog do gotovo infracrvenog.


Ovaj novi mozaik slika prvi je u nizu slika iz nasljednog polja Hubblea. Tim radi na drugom setu slika ukupno više od 5.200 s drugog područja neba. NASA-in nadolazeći svemirski teleskop omogućit će astronomima dublje snimke da bi otkrili kako su dječje galaksije zapravo rasle.


Infracrvena pokrivenost novog teleskopa će ići izvan granica Hubblea i Spitzera da bi pomogla astronomima identificirati prve galaksije u svemiru.