Reuters
Najizglednija prijetnja u 2016. za 750 anketiranih stručnjaka, poslovnih ljudi i predstavnika civilnog društva je migrantska kriza, nakon što je u Njemačku od jeseni stiglo više od milijun izbjeglica, a najveće posljedice po čovječanstvo, imat će neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena
Migracije velikih razmjera, ekstremne vremenske nepogode i neuspjeh u usporavanju klimatskih promjena, vodeće su globalne prijetnje svijetu u godini koja je pred nama, navodi se u izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) »Global Risks Perception Survey 2016.«. Izvješće se temelji na procjenama 750 stručnjaka, poslovnih ljudi i predstavnika civilnog društva koji su sudjelovali u istraživanju. Njime je obuhvaćeno 29 mogućih globalnih rizika koji se očekuju u području društva, tehnologije, gospodarstva, okoliša i geopolitičkih odnosa u desetgodišnjem razdoblju, a procjenjivalo se kolika je vjerojatnost od takvih rizika i kakve će posljedice biti ako se prognoze ostvare.
Svjetska sigurnost također se smatra jednim od ključnih pitanja, nakon pojave ekstremističkih skupina poput ISIS-a. U narednih 15 godina, ističe se u izvješću, međunarodna će sigurnost vrlo vjerojatno biti ugrožena borbom za izvore vode, zemlju i energente, a tehnološke inovacije promijenit će načine borbe i uvesti nove, na primjer 3D-printano oružje ili biološko oružje stvoreno genetskim inženjeringom. WEF poziva vlade da se u pogledu sigurnosnih pitanja povežu s privatnim i civilnim sektorom, jer će pravodobno shvaćanje novih okolnosti i priprema učinkovitog odgovora na nove prijetnje biti presudni za budućnost.
Kad je riječ o poslovnim rizicima, Hrvatska se, zajedno s Italijom, Španjolskom, Francuskom, nalazi u skupini država gdje se očekuje da će glavni gospodarski problem predstavljati nezaposlenost. U SAD-u i Njemačkoj, primjerice, najviše se strahuje od cyber-napada.
Ozbiljnim globalnim prijetnjama i dalje se smatraju i neki ekonomski rizici, primjerice fiskalna kriza u vodećim gospodarstvima ili visoka strukturna nezaposlenost ili podzaposlenost, praćena socijalnom nestabilnosti i cyber-napadima. Neki bi negativni trendovi, smatra se, mogli uzrokovati domino-efekt, pa se tako navodi mogući utjecaj klimatskih promjena na daljnje pogoršanje krize vode, te posljedično nove sukobe i prisilne migracije. Poziva se stoga na bolje upravljanje vodnim resursima, kako bi se svijet uspješnije nosio s klimatskim promjenama i uskladio rastuću populaciju i gospodarski razvoj. Poziva se i na odlučniji odgovor na globalnu izbjegličku krizu i elastičniji odgovor država na trenutačne krize.