Globalne prijetnje

Izvješće WEF-a nije ohrabrujuće: Ove nas godine čekaju masovne migracije i ekstremne nepogode

Ljerka Bratonja Martinović

Reuters

Reuters

Najizglednija prijetnja u 2016. za 750 anketiranih stručnjaka, poslovnih ljudi i predstavnika civilnog društva je migrantska kriza, nakon što je u Njemačku od jeseni stiglo više od milijun izbjeglica, a najveće posljedice po čovječanstvo, imat će neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena



Migracije velikih razmjera, ekstremne vremenske nepogode i neuspjeh u usporavanju klimatskih promjena, vodeće su globalne prijetnje svijetu u godini koja je pred nama, navodi se u izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) »Global Risks Perception Survey 2016.«. Izvješće se temelji na procjenama 750 stručnjaka, poslovnih ljudi i predstavnika civilnog društva koji su sudjelovali u istraživanju. Njime je obuhvaćeno 29 mogućih globalnih rizika koji se očekuju u području društva, tehnologije, gospodarstva, okoliša i geopolitičkih odnosa u desetgodišnjem razdoblju, a procjenjivalo se kolika je vjerojatnost od takvih rizika i kakve će posljedice biti ako se prognoze ostvare. 



Svjetska sigurnost također se smatra jednim od ključnih pitanja, nakon pojave ekstremističkih skupina poput ISIS-a. U narednih 15 godina, ističe se u izvješću, međunarodna će sigurnost vrlo vjerojatno biti ugrožena borbom za izvore vode, zemlju i energente, a tehnološke inovacije promijenit će načine borbe i uvesti nove, na primjer 3D-printano oružje ili biološko oružje stvoreno genetskim inženjeringom. WEF poziva vlade da se u pogledu sigurnosnih pitanja povežu s privatnim i civilnim sektorom, jer će pravodobno shvaćanje novih okolnosti i priprema učinkovitog odgovora na nove prijetnje biti presudni za budućnost.  



Najveće će posljedice po čovječanstvo, smatraju ispitanici, imati neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena, što znači da se u klimatski sporazum postignut u Parizu početkom prosinca i ne polažu prevelike nade. Klimatske promjene plasirale su se u sam vrh ljestvice globalnih prijetnji, nakon višegodišnjeg razdoblja u kojem je svijet strahovao od gospodarske i financijske krize. Osim klime, prijetnju će predstavljati i oružje za masovno uništenje te kriza vode, a snažne posljedice osjetit će se i zbog masovnih migracija iz ratnih područja, kao i zbog šokantnih promjena cijena energenata. Najizglednijom se prijetnjom u 2016.  ipak smatra migrantska kriza, nakon što je u Njemačku od jeseni stiglo više od milijun izbjeglica iz Sirije. Zabrinutost zbog mogućih financijskih kolapsa pojedinih država ili od opasnih epidemija koje su nas donedavno najviše plašile, zamijenio je strah od nestabilnosti zbog dolaska velikog broja migranata u države Europe, a zatim i bojazan od nezaustavljivih posljedica globalnog zatopljenja. Ekstremne vremenske nepogode i klimatske promjene, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, drugi su globalni rizik u ovoj godini. Osim toga, stabilnost će narušavati međudržavni sukobi s regionalnim posljedicama, te velike prirodne katastrofe. 




Kad je riječ o poslovnim rizicima, Hrvatska se, zajedno s Italijom, Španjolskom, Francuskom, nalazi u skupini država gdje se očekuje da će glavni gospodarski problem predstavljati nezaposlenost. U SAD-u i Njemačkoj, primjerice, najviše se strahuje od cyber-napada. 



Ozbiljnim globalnim prijetnjama i dalje se smatraju i neki ekonomski rizici, primjerice fiskalna kriza u vodećim gospodarstvima ili visoka strukturna nezaposlenost ili podzaposlenost, praćena socijalnom nestabilnosti i cyber-napadima. Neki bi negativni trendovi, smatra se, mogli uzrokovati domino-efekt, pa se tako navodi mogući utjecaj klimatskih promjena na daljnje pogoršanje krize vode, te posljedično nove sukobe i prisilne migracije. Poziva se stoga na bolje upravljanje vodnim resursima, kako bi se svijet uspješnije nosio s klimatskim promjenama i uskladio rastuću populaciju i gospodarski razvoj. Poziva se i na odlučniji odgovor na globalnu izbjegličku krizu i elastičniji odgovor država na trenutačne krize.