Ogromni asteroid možda je pogodio Zemlju prije 12.800 godina uzrokujući globalne klimatske promjene i istrebljenje, pokazuju novi dokazi pronađeni u Južnoj Africi. Znanstvenici su analizirali drevno tlo na lokalitetu zvanom Wonderkrater i otkrili visoku razinu platine. Za nju kažu da podupire tezu utjecaja mlađeg drijasa (konačnog zahlađenja) da je meteor koji se raspada, pogodio Zemlju i uzrokovao mini ledeno doba, prenosi MSN.

Mnogi znanstvenici vjeruju da je nastalo ledeno doba uništilo na desetke vrsta sisavaca, uključujući mamuta i divovskog gnua te da je desetkovalo ljudsku populaciju. Znanstvenici vjeruju da su „šiljci od platine“ pronađeni u drevnim uzorcima tla širom svijeta dokaz o komadićima meteora koji su se srušili na Zemlju.

Raspadajuća kometa "bombardirala" Zemlju

Hipoteza utjecaja mlađeg drijasa sugerira da su fragmenti raspadajuće komete pogodili Zemlju prije otprilike 12.800 godina. Njegovi su fragmenti "bombardirali" Sjevernu i Južnu Ameriku, Europu i zapadnu Aziju. Time je stvoren tanki sloj detritusa koji pokriva oko 50 milijuna četvornih kilometara. Ovaj sloj je sadržavao koncentracije platine, taline i nano-dijamanata. 

Stručnjaci tvrde da je u ovoj epizodi došlo do izgaranja velike biomase, zime, duljih klimatskih pomaka i izumiranja mega-faune kasnog pleistocena. Do sada je dokaz o tome da su meteori utjecali na to vrijeme i koji su potencijalno doveli do mini ledenog doba, dokumentirani samo na sjevernoj hemisferi. U međuvremenu je pronađeno dvadeset i osam područja s visokom razinom platine.

Nalazi istraživača sa Sveučilišta Witwatersrand u Johannesburgu u Južnoj Africi, djelomično podržavaju teoriju da se meteor srušio na Zemlju s globalnim posljedicama. Na ruku dokazima ide i još jedno nalazište meteora otkriveno u Čileu. 

Prašina asteroida

Emisija brzog hlađenja nazvana utjecaj mlađeg drijasa dobro je dokumentirano razdoblje za koje se vjeruje da je pridonijelo izumiranju mnogih vrsta velikih životinja prije otprilike 12.800 godina. Teorije su ranije ukazivale da je zahlađenje nastalo kao rezultat promjena u sustavima oceanske cirkulacije.

Još jednu teoriju predstavili su američki znanstvenici 2007. godine. Premisa teorije je da je hlađenje bilo potaknuto ispadanjem prašine od udara asteroida. Prašina koja cirkulira u atmosferi nakon udara mogla je smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemlje, što utječe na rast biljaka i temperature.

Sada Francis Thackeray s Instituta za evolucijske studije na Sveučilištu Witwatersrand u Južnoj Africi, vjeruje da pronađeni šiljci dokazuju izumiranje mnogih velikih životinja na globalnoj razini, što je moglo prouzrokovati jedan ili više udara meteora.

Thackeray je u suradnji s istraživačem Philipom Pieterseom sa Sveučilišta Johannesburg i profesorom Louisom Scottom sa Sveučilišta Free State zaključio: 'Naš nalaz barem djelomično podržava vrlo kontroverznu hipotezu utjecaja mlađeg drijasa. Trebamo ozbiljno istražiti teoriju da je udar asteroida negdje na Zemlji mogao uzrokovati klimatske promjene na globalnoj razini. Pored toga, treba istražiti teoriju da je upravo to možda doprinijelo u određenoj mjeri procesu izumiranja velikih životinja na kraju pleistocena, nakon posljednjeg ledenog doba", prenosi MSN.

Moguć utjecaj i na ljude

Mnogi su sisavci u vrijeme mlađeg drijasa izumrli u Sjevernoj i Južnoj Americi te Europi. U Južnoj je Africi nekoliko izvanrednih velikih životinjskih vrsta izumrlo tijekom tog razdoblja, uključujući divovskog afričkog bizona, veliku zebru i vrlo velikog gnua koji je težio oko 500 kilograma više nego njegov suvremeni primjerak.

Neizravno je mogla biti pogođena i ljudska vrsta. Thackeray tvrdi da bi dramatično zaustavljanje razvoja upotrebe kamenog alata od strane ljudi u Sjevernoj Americi i kamenih artefakata iz Robberga koje je stanovništvo u Južnoj Africi koristilo u tom razdoblju, moglo ukazivati ​​na to da je asteroid uzrokovao globalne posljedice.

"Bez nužde raspravljajući se o jednom uzročnom čimbeniku na globalnoj razini, oprezno nagovještavamo mogućnost da bi te tehnološke promjene, u Sjevernoj Americi i na afričkom potkontinentu otprilike u isto vrijeme, mogle posredno biti povezane s udarom asteroida s velikim globalnim posljedicama", kaže Thackeray. "Ne možemo biti sigurni, ali kozmički bi utjecaj mogao utjecati na ljude kao rezultat lokalnih promjena u okolišu i dostupnosti prehrambenih resursa", dodaje doktor, a prenosi MSN.

U Wonderkrateru je tim otkrio i dokaze iz peludi koji dokazuju da je prije otprilike 12.800 godina došlo do privremenog hlađenja. To se povezalo s padom temperature tijekom mlađeg drijasa koji je dobro dokumentiran na sjevernoj hemisferi, a sada i u Južnoj Africi.

Prema nekim znanstvenicima, ovo hlađenje u široko rasprostranjenim područjima moglo je prouzročiti globalno širenje atmosferske prašine bogate platinom nakon udara meteora. Thackerayjev tim vjeruje da je njihovo otkriće šiljaka prije otprilike 12.800 godina u Wonderkrateru samo dio jačanja stava da se tada mogao dogoditi udar asteroida ili komete.