Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 18° 18° 1
17. listopada 2018.
Stanje hrvatske znanosti

ČESTITKE, I DALJE SMO NA DNU Hrvatska znanost je još uvijek potplaćena i podcijenjena

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 1. siječanj 2018. u 20:21 2018-01-01T20:21:48+01:00

Da se ipak radilo o plagiranju nekoliko uglednih svjetskih znanstvenika, pa i Wikipedije, utvrdio je Odbor za etiku u znanosti, kojem su naknadno, odlukom Ustavnog suda od ovog proljeća, srezana krila i oduzeta uloga »završne razine« u etičkim postupcima na sveučilištu.

U pravilu osuđena na sporadične objave pojedinog znanstvenog otkrića ili priznanja, znanstvena je scena u godini na izmaku, barem što se medijskog prostora tiče, bila dinamičnija od prosjeka. Početkom godine vodeća je znanstvena tema u Hrvatskoj bila plagiranje, a ta je pojava u akademskoj zajednici, kao i činjenica da za njeno iskorjenjivanje premijer Plenković nije pokazao nimalo interesa, natjerala na drastične postupke uglednog znanstvenika Ivana Đikića.

Nakon što više otvorenih pisama javnosti i premijeru s pozivom na smjenu tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića nije dalo nikakva rezultata, Đikić je odlučio demonstrativno napustiti hrvatski znanstveni prostor u znak protesta protiv ignorantskog odnosa vlasti prema pozivu na nultu toleranciju plagiranja u hrvatskoj znanosti.

Skupina od 18 znanstvenika inicirala je peticiju »Stop plagiranju u Hrvatskoj«, upozoravajući na rašireno plagiranje u obrazovnom i akademskom sustavu, što vodi opasnom slabljenju društvenog povjerenja. Premijer Plenković problem je doživio potpuno drukčije, tvrdeći da mu se člana Vlade neopravdano napada jer radi o tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti...

Da se ipak radilo o plagiranju nekoliko uglednih svjetskih znanstvenika, pa i Wikipedije, utvrdio je Odbor za etiku u znanosti, kojem su naknadno, odlukom Ustavnog suda od ovog proljeća, srezana krila i oduzeta uloga »završne razine« u etičkim postupcima na sveučilištu. Barišić je zaradio još jednu prijavu za plagiranje, i to za autoplagiranje u vlastitom doktorskom radu u njemačkom sveučilištu u Augsburgu, koja do danas nije riješena.

Razriješena agonija

U kolovozu je iz te institucije stigla vijest kako sveučilišno povjerenstvo koje se bavilo Barišićevom disertacijom nije utvrdilo nedozvoljene znanstvene postupke, ali to ne znači - poručili su sa Sveučilišta Augsburg - da će takva biti i odluka uprave.

U međuvremenu, Pavo Barišić otišao je kao žrtva preslagivanja Vlade, a plagiranje je, kao važna tema sustava visokog obrazovanja i znanosti, ostalo izvan fokusa interesa njegove nasljednice Blaženke Divjak.

Sredinom godine razriješena je agonija oko upravljanja Filozofskim fakultetom i imenovana nova dekanica Vesna Vlahović Štetić, a Hrvatski studiji preuzeli su titulu »fakulteta slučaja«, iako danas zapravo i nisu fakultet, nego sveučilišni odjel, i unatoč vrsnim profesorima i traženim studijima ne znaju hoće li opstati ili staviti ključ u bravu.

Hrvatska znanost je u godini za nama bila jednako potplaćena i podcijenjena kao i desetljeća prije. S izdvajanjima za istraživanje i razvoj manjim od jedan posto BDP-a na samom je europskom dnu, baš kao i po rezultatima. Tako se prema podacima Europske komisije udio znanstvenih publikacija u 10 posto najcitiranijih u svijetu u Hrvatskoj kreće oko 4,5 posto, dok je prosjek članica EU oko 10,5 posto. Slabo stojimo i u pogledu patenata, sa skromnih pet patenata na milijun stanovnika, dok je prosjek EU 110, a Finska ih ima čak 350 na milijun stanovnika.

U 2018. godini znanost će dobiti ponešto više novca, primjerice Hrvatska zaklada za znanost dodatnih pet milijuna kuna u svom budžetu, a oko 13 milijuna kuna više dodijelit će se iz proračuna za program doktoranada i postdoktoranada te ugovorno financiranje projekata. Uz sve to, aktualna se vlada ne može pohvaliti brigom za znanost: iz proračuna će u 2018. godini više potrošiti za nabavu mobitela za državne službenike nego na istraživačke projekte, twitnuo je ovih dana Pavel Gregorić, iseljeni bivši profesor Hrvatskih studija, koji je dobro primijetio da je budžet za mobitele od 65 milijuna kuna veći nego kompletni proračun za znanstveno istraživačke projekte Hrvatske zaklade za znanost, koji će se morati snaći s 60 milijuna kuna.

U takvoj situaciji, teško da možemo parirati svjetskoj znanosti, koja se u daleko boljim financijskim prilikama ove godine bavila razvojem genske terapije, umjetne inteligencije, gravitacijskim valovima, spajanjem neutronskih zvijezda... Znanost je ove godine bila produktivna u mnogim područjima: u Maroku su pronađeni ostaci ljudskog kostura stari više od 300.000 godina, što je dokaz da je čovjek postojao 100.000 godina dulje nego se dosad vjerovalo. Znanstvenici su uspjeli »dizajnirati« gene embrija tako da su uklonili mogućnost razvoja hipertrofične kardiomiopatije, učestale nasljedne bolesti koja uzrokuje iznenadni zastoj srca, a šanse da ih oboljela osoba prenese na svoju djecu su 50:50. Pothvat je obavljen uz pomoć CRISPR tehnologije, koja je bila proglašena otkrićem godine 2015. Tim principom moglo bi se spriječiti nastanak čak 10.000 genetskih bolesti, od cistične fibroze do raka dojke, ali metoda će, zbog diranja u gene, i dalje biti predmetom etičkih prijepora.

Genske terapije

Dobrih je vijesti iz medicine bilo još: Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) po prvi puta odobrila je lijek za sve vrste tumora, bez obzira na vrstu organa, pod uvjetom da tumor ima određene genske biomarkere. Na tržište je puštena i prva genska terapija za leukemiju, a američki su znanstvenici ocijenili kako se sve uspješnije radi na sposobnosti reprogramiranja pacijentovih imuno-stanica s ciljem djelotvornije borbe protiv stanica raka.

Hrvatski su se znanstvenici, unatoč skromnim sredstvima, imali čime pohvaliti: otkrili su glikanske biomarkere koji mogu predvidjeti dijabetes, protein koji napada prvu liniju obrane od virusa, bacili novo svjetlo na proces razdvajanja kromosoma u ljudskim stanicama, a pri kraju je ispitivanje novog revolucionarnog lijeka Osteogrow, koji inače pomaže u regeneraciji i zacjeljivanju kostiju, u liječenju išijasa.

Ove je godine Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena znanstvenicima zaslužnim za otkriće gravitacijskih valova, putujućih deformacija prostor-vremena o kojima je govorio još Albert Einstein. Astronomi su imali priliku i po prvi puta promatrati djelovanje gravitacijskih valova pri spajanju neutronskih zvijezda. »Ovo je najveći vatromet u svemiru, nikada nismo došli do ovoliko spoznaja o univerzumu«, ustvrdili su. Ove je godine robot Sophia, najpoznatiji primjerak humanoidne umjetne inteligencije, dala svoj prvi intervju, dobila saudijsko državljanstvo, a slavni je fizičar Stephen Hawking izrazio strah od razvoja umjetne inteligencije koja bi, po njemu, mogla postati superiorna čovjeku i dovesti do uništenja ljudske vrste.

U svakom slučaju, svemirska letjelica Kepler otkrila je ove godine 20-ak novih planeta koji bi mogli biti pogodni za život, što znači da za ljudski rod još ima šanse... U međuvremenu, mi možda riješimo barem plagiranje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Spremno dočekajte novu turističku sezonu