Drevne populacije

Arheolozi otkrivaju: Nestanak drevnih civilizacija događao se zbog nemogućnosti predviđanja padalina

Portal Novilist.hr

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

Tijekom tog približno 2,600-godišnjeg razdoblja, češće su se javljali neuobičajeno mokri ili suhi uvjeti koji su poremetili lokalne izvore hrane. 



Drevne južnoameričke populacije naglo su se smanjile dok su padaline postajale sve manje predvidljive, počevši prije otprilike 8,600 godina, kažu istraživači, a prenosi Science News. 


No, skupine lovaca-sakupljača od Anda i Amazone do južnog vrha kontinenta brzo su se vratile nakon što se kiša relativno ustabilila prije otprilike 6000 godina, izvještavaju arheolozi Philip Riris i Manuel Arroyo-Kalin, oba iz s londonskog Sveučilišta. 


Tijekom tog približno 2,600-godišnjeg razdoblja, češće su se javljali neuobičajeno mokri ili suhi uvjeti koji su poremetili lokalne izvore hrane. Događalo se to u prosjeku svakih pet godina, stoji u znanstvenom izvješću. 




Dobavljači hrane u to vrijeme ne bi bili u stanju predvidjeti je li došlo do ekstremnih kiša ili suše, ili točno kada bi ti uvjeti pogodili. Prije toga, prosječne oborine su uključivale abnormalno mokru ili suhu godinu samo svakih 16 do 20 godina, procjenjuju Riris i Arroyo-Kalina iz evidencija oborina prikupljenih iz drevnih sedimenata i drugih izvora.


Da bi se procijenile promjene stanovništva od prije 12.000 do 2.000 godina, istraživači su analizirali 5.450 datiranja ugljikom iz gotovo 1.400 arheoloških nalazišta u Južnoj Americi. Statističke procjene u vrijeme događanja značajnih populacijskih uspona i padove, zasnovane su na promjenama u broju arheoloških nalazišta, ali nisu mogle procijeniti apsolutni broj ljudi koji žive u Južnoj


Americi u različitim vremenima. Podatci o klimi u usporedbi sa starim obrascima stanovništva bili su podijeljeni na 100-godišnja razdoblja.


Najveće fluktuacije padalina i najveći pad ljudske populacije zabilježen je u sjevernim, tropskim dijelovima Južne Amerike, piše Science News. 


Nova saznanja temelje se na prethodnim zapažanjima istraživača da su ljudi napustili mnoge južnoameričke lokacije prije otprilike 8.200 godina. Nepredvidljive i ekstremne oborine mogli su biti jedan od razloga zašto su drevni južnoamerički lovci-sakupljači počeli domesticirati i uzgajati biljke. Arheolozi ukazuju na to da su ih možda uzgajali kao rezervne izvore hrane.