Grad: Rijeka
Danas: 17° djelomično oblačno
Sutra: 6° 16° djelomično oblačno
23. studenoga 2017.
Utkano u pore

Albert Einstein: Stotinu godina opće teorije relativnosti

Albert Einstein: Stotinu godina opće teorije relativnosti
Albert Einstein: Stotinu godina opće teorije relativnosti
Autor:
Objavljeno: 13. prosinac 2015. u 16:27 2015-12-13T16:27:50+01:00

Zanimljivi su Einsteinovi politički pogledi. Sebe je smatrao pacifistom  i humanistom, a u kasnijim godinama bio je i socijaldemokrat

Premda se bliži kraj ove godine, još uvijek imamo vremena prisjetiti se nekoliko važnih obljetnica vezanih uz Alberta Einsteina – 60. godišnjice njegove smrti, 100 godina opće teorije relativnosti te 110. godišnjice »Godine čuda«. Ove godine širom svijeta obilježavala se stogodišnjica nastanka opće teorije relativnosti, a ovim povodom pokrenuta je i stranica http://www.isgrg.org/GR100events.php.

Godine 1915. Einstein je na Pruskoj akademiji znanosti održao predavanje pod naslovom »Jednadžbe gravitacijskog polja«, što se smatra rođenjem opće teorije relativnosti.
Ova teorija postala je jednim od dvaju stupova moderne teorijske fizike, pored kvantne fizike. Novo poimanje temeljnih pojmova prostora i vremena utkalo se u sve znanstvene, filozofske, kulturne i civilizacijske pore čovječanstva, a u posljednje vrijeme pokazuje i svoju primjenjivost – spomenimo GPS. Prvi od eksperimentalnih dokaza koji je potvrđivao teoriju je pomak Merkurova perihela (točke kad je planet najbliže Suncu), koji su astronomi mjerili još u 19. stoljeću. Newtonova teorija nije ga uspjela objasniti, a Einsteinov se rezultat dobro slagao s astronomskim opažanjima. Sljedeći test Einsteinove teorije bilo je savijanje zrake svjetlosti koja prolazi u blizini Sunca, što je eksperimentalno potvrđeno 1919. godine za vrijeme potpune pomrčine Sunca. To je bio veliki uspjeh Einsteinove teorije gravitacije o čemu su pisale sve svjetske novine i donijele Einsteinu veliku popularnost. Treći test potvrđen je 1959. godine, nakon Einsteinove smrti, kad su fizičari s Harvarda dokazali postojanje gravitacijskog crvenog pomaka na Zemlji. Ova tri testa smatraju se klasičnim testovima opće teorije relativnosti – navodi se u članku koji je objavilo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Iz opće teorije relativnosti proizlazila su nova predviđanja: crne rupe, veliki prasak, svemirske crvotočine, bijele rupe..., a s vremenom su se pojavile i nove potvrde teorije.

Američki državljanin

Albert Einstein rođen je 1879. u židovskoj obitelji nastanjenoj u njemačkom Ulmu. Bio je teorijski fizičar, a prema jednom izboru najveći je fizičar uopće. Formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pridonio je i napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti, posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2, Nobelova nagrada za fiziku mu je dodijeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta – rada objavljenog 1905. u Annus Mirabilis ili »Godini čuda«, kao i za doprinos razvoju teorijske fizike.

Tijekom 1905. godine Einstein je napisao četiri članka koja su poslužila u osnivanju moderne fizike, bez mnogo znanstvene literature na koju bi se mogao pozvati, ili mnogo kolega znanstvenika s kojima bi o tome mogao prodiskutirati. Većina fizičara se slaže da su tri od ova četiri članaka (oni o Brownovom gibanju, fotoelektričnom efektu i posebnoj relativnosti) zaslužili Nobelovu nagradu. Međutim, samo rad o fotoelektričnom efektu bio je spomenut od strane Nobelovog komiteta prilikom dodjeljivanja nagrade, jer je u to vrijeme samo iza njega stajalo dovoljno eksperimentalnih dokaza, dok je za druge Einsteinove radove Nobelov komitet izrazio mišljenje da bi oni trebali biti potvrđeni u budućnosti.

Einsteinovi objavljeni radovi iz opće relativnosti za vrijeme rata nisu bili dostupni nigdje izvan Njemačke. Vijesti o Einsteinovoj novoj teoriji stigle su do astronoma s engleskog govornog područja preko nizozemskih fizičara. Nobelovac Max Born je izrazio svoje poglede o općoj relativnosti rekavši da je ona »najveći podvig ljudskog razmišljanja o prirodi«, dok je njegov kolega Paul Dirac nazvao to »vjerojatno najvećim znanstvenim otkrićem ikada učinjenim«.

U vrijeme kad  Adolf Hitler dolazi na vlast, Einstein je bio gostujući profesor na Sveučilištu u Princetonu. Godine 1933. nacisti donose »Zakon o restauraciji civilne službe«, koji prisiljava sve sveučilišne profesore židovskog podrijetla da napuste svoj posao. Tijekom 1930-ih vodila se kampanja da se Einsteinovo djelo etiketira kao »židovska fizika«, nasuprot »njemačkoj« ili »arijevskoj« fizici. Podržani od strane SS-a, pobornici »njemačke fizike« objavljuju na sve strane pamflete i knjige u kojima sramote Einsteinove teorije i pokušavaju staviti njemačke fizičare koji poučavaju ove teorije na crnu listu. Einstein se odriče svoga njemačkog državljanstva i ostaje u Sjedinjenim Američkim Državama. Postao je američki državljanin 1940. godine, zadržavši i švicarsko državljanstvo.

Grabežljiva faza

Zanimljivi su Einsteinovi politički pogledi. Sebe je smatrao pacifistom i humanistom, a u kasnijim godinama bio je i socijaldemokrat. Jednom je rekao: »Mislim da su gledišta Mahatme Gandhija najviše prosvjetiteljska od gledišta svih političkih ličnosti našeg vremena. Trebamo težiti ka tome da činimo stvari koje su u njegovom duhu, ne koristeći nasilje u borbi za našu stvar i ne sudjelujući u bilo čemu za što mislimo da je zlo.«

U članku iz 1949. godine, pod naslovom »Zašto socijalizam?«, Einstein opisuje »grabežljivu fazu razvoja čovječanstva« na primjeru kaotičnog kapitalističkog društva, kao izvora zla koje će nadvladati. On ne odobrava totalitarne režime u Sovjetskom Savezu ili drugdje i iznosi argumente u prilog socijaldemokratskom sustavu koji treba kombinirati plansku ekonomiju s dubokim poštivanjem ljudskih prava. Einstein je bio suosnivač Njemačke demokratske stranke. U velikoj mjeri bio je uključen i u Američki pokret za ljudska prava, a bio je i dopredsjednik Američkog kršćanskog pohoda za zaustavljanje linčovanja.

Kad je DuBois, tijekom McCarthyjeve ere, u svojoj 80-oj godini bio optužen da je komunistički špijun, Einstein se dobrovoljno prijavio da na suđenju svjedoči u korist njegova karaktera. Ovaj proces je ubrzo završen nakon što je objavljeno da će se Einstein na njemu pojaviti u ovom svojstvu. Einsteinove riječi da je »rasizam najveća bolest Amerike« često su citirane. FBI je u svojim arhivama držao 1.427 datoteka o Einsteinovim aktivnostima i preporučivao je da mu se zabrani useljenje u Sjedinjene Države, navodeći da Einstein »vjeruje u, savjetuje, brani ili poučava doktrine koje, u zakonskom smislu, kao što je sudski dokazano u drugim slučajevima, mogu izazvati nezaustavljivo srljanje države ka anarhiji, što bi imalo za rezultat postojanje države samo na papiru«.

Albert Einstein preminuo je 1955. u Princetonu. Prema nekim izvorima, jedina osoba prisutna u trenutku njegove smrti bila je medicinska sestra, koja je rekla da je on neposredno pred smrt promrmljao nekoliko riječi na njemačkom jeziku. Kremiran je bez popratne ceremonije, što je bilo sukladno njegovim željama. Njegov pepeo rasut je na otvorenom prostoru.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka