Nova studija

Alarmantno upozorenje zbog suše: “Ne promijenimo li politiku, posljedice će biti katastrofalne”

Portal Novilist.hr

FOTO/Public Domain Pictures

FOTO/Public Domain Pictures

Autori tvrde da ova studija prva naglašava da je suša na svjetskoj razini povezana s ljudskom aktivnosti.



Nova studija pokazuje da je aktivnost čovjeka značajan čimbenik koji doprinosi svjetskom riziku suše, od početka 20. stoljeća.


Studija predviđa i da će suše povezane s klimatskim promjenama biti još gore. Posljedice će biti kataklizmične, a CNN navodi da svaka suša Sjedinjene Američke Države košta oko 9.5 milijardi dolara godišnje.


Suše utječu na cijenu hrane, prijete izvorima pitke vode, povećavaju rizik od požara, a utječu i na masovna preseljenja te zdravlje čovjeka.




Novo je istraživanje objavljeno u časopisu „Nature“, a pokazuje da plinovi iz elektrana, s farmi, iz automobila i vlakova, te ostalih ljudskih aktivnosti, povećavaju rizik od suše.


Otkriveno je da se broj sušnih razdoblja povećao između 1900. i 1949. godine, zatim se smanjio u razdoblju između 1950. i 1975. godine, od kada konstantno i strelovito raste.


Svakom od navedenih perioda, kumovala je ljudska aktivnost. Trend suše s početka 20. stoljeća je povezan s emisijom ispušnih plinova, prenosi CNN.


Razdoblje manjih suša povezano je s povećanom proizvodnjom aerosola. Ranije su studije pokazale da aerosol može utjecati na kišu i promjenu oblaka, ali znanstvenici upozoravaju da je potrebno više istraživanja da bi se to detaljnije proučilo.


Autorima nove studije je također potrebno više istraživanja da bi ustvrdili direktnu vezu između suše i proizvodnje plinova. Vjeruju da veza postoji, ali nedostaje još dokaza.


„Ovo je prva studija koja naglašava da je, uz direktne promjene svjetskih i regionalnih temperatura i kiše, suša na svjetskoj razini povezana s ljudskom aktivnosti“, kaže koautor studije, Paul Durack (istraživački znanstvenik iz Nacionalnog laboratorija Lawence Livermore).


„Ovo je potencijalno loša vijest za Australiju i manje klimatske regije poput Kalifornije. Ove su regije iskusile strašne suše, a ako se model klime nastavi, takve će suše postati učestalije u budućnosti“, dodaje za CNN.


Istraživači su teško prikupljali podatke o utjecaju čovjeka na suše. U određenim godinama, jednu bi regiju zahvatila suša – a druga bi bila zahvaćena tek nekoliko godina kasnije.


Znanstvenici nove studije su rezultate otkrili pomoću korištenja modernih modela u kombinaciji sa zapisima drveća.


Kažu da su drveća odlični pratitelji vremena. Njihovi godovi mogu otkriti starost drveta, a znanstvenici su gledajući godove, otkrili kakvo je vrijeme u određenoj godini.  


Ako su linije šire – godina je toplija. Drveće ne raste u velikoj mjeri tijekom hladnih i sušnih perioda, dakle godovi bi bili tanji. Ako je drvo pogođeno vremenom, primjerice u slučaju suše – neće puno narasti.


Klimatskim promjenama i porastom emisije plinova, autori nisu prikazali veselu budućnost – vide samo sušu.


„Ljudske posljedice su ozbiljne, poglavito na velikim dijelovima Sjeverne Amerike“, zaključuje se u studiji, a prenosi CNN.


S tim se zaključkom slaže i John Quiggin (Sveučilište Queensland). „Istraživanje podupire dokaze koji tvrde da klimatska promjena, vođena povećanom emisijom karbonskog dioksida i ostalih plinova, povećava učestalost i jačinu suša. Bez radikalnih promjena glede klimatske politike i vode, stvari će postati jedino gore“, zaključuje za CNN.