Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović upozorio je u petak kako je, prema procjenama UN-ove klimatske agencije, ova godina na putu da postane najtoplijom od početka mjerenja u svijetu
ZAGREB – Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović upozorio je u petak kako je, prema procjenama UN-ove klimatske agencije, ova godina na putu da postane najtoplijom od početka mjerenja u svijetu.
Danas više nije pitanje treba li djelovati, poručio je Zmajlović ustvrdivši kako je energetska učinkovitost prepoznata kao najisplativiji i najučinkovitiji način borbe protiv klimatskih promjena i za održivi razvoj.»Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao globalni, europski i nacionalni prioritet, stoga ima ključnu ulogu u svim sektorima i politikama«, naglasio je Zmajlović na okruglom stolu »Prilagodba klimatskim promjenama« u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Istaknuo je da energetska učinkovitost ima značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a istovremeno se kroz takve projekte omogućuje otvaranje zelenih radnih mjesta, poticanje inovativnosti i podizanje konkurentnosti.
»Hrvatska Vlada prepoznala je značaj energetske učinkovitosti, pa su od 2012. pokrenuti projekti ukupne vrijednosti 1,9 milijardi kuna«, naglasio je ministar.Posebno su važni projekti energetske obnove u zgradarstvu jer zgrade troše 40 posto ukupne količine energije, a pokrenuti su i programi energetske obnove javnih zgrada, obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.
Energetska učinkovitost provodi se i u prometu odakle dolazi 25 posto emisija stakleničkih plinova, a među mjerama za čistiji transport su uvođenje nižih trošarina za ekološka vozila, sufinanciranje zelenog javnog transporta, te kupnje električnih i hibridnih vozila.
Sljedeće godine bit će donesena i Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. kojom će po sektorima biti određene dugoročne mjere i ciljevi za prelazak na niskougljično gospodarstvo, najavio je Zmajlović.
EU je globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena koji u tu svrhu izdvaja 180 milijardi eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, što je 20 posto proračuna.Nedavno su predstavljeni novi ambiciozni ciljevi EU, koje je podržala i Hrvatska – smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije za 27 posto i energetske uštede od 27 posto do 2030. godine.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić ocijenio je da će izazovi klimatskih promjena u budućnosti biti još izraženiji.»Sudeći prema završnom izvješću Međuvladinog odbora za klimatske promjene, one donose više rizika nego prilika. Temperatura atmosfere i oceana i dalje raste, ledene kape i ledenjaci se smanjuju, razina mora raste, a ekstremni vremenski i klimatski događaji sve su češći i intenzivniji«, istaknuo je Čačić.
Ova je godina, jednako kao i prethodna, širom svijeta pokazala dramatične učinke suša, toplinskih valova, poplava i tropskih ciklona na ljude i materijalna dobra, a u Hrvatskoj su to u niz navrata pokazale poplave dramatičnih razmjera po sudbine desetaka tisuća ljudi, kaže Čačić.
