Istraživanje

Žene u tehničkim zanimanjima: Zašto učenice gube interes za STEM u 15. godini

Vladimir Mrvoš

Učenice gube interes za STEM u 15. godini / arhiva NL

Učenice gube interes za STEM u 15. godini / arhiva NL

Samo 42 posto učenica spremno je slijediti karijeru u STEM područjima, dok čak 59 posto priznaje kako bi osjećale sigurnijima za odabir STEM karijere kada bi znale da su muškarci i žene zaposleni pod jednakim uvjetima i tretirani jednako 



Zašto interes učenica prema STEM predmetima počinje opadati u ranim tinejdžerskim godinama, otkriva najnovije istraživanje tvrtke Microsoft, provedeno na uzorku od 11.500 djevojaka i mladih žena u dobi između 11 i 30 godina, u dvanaest europskih zemalja, uključujući Belgiju, Češku, Finsku, Francusku, Njemačku, Italiju, Irsku, Nizozemsku, Poljsku, Rusiju, Slovačku i Veliku Britaniju. To je najdublja studija ikada provedena o ovoj temi koja pokazuje da se većina mladih djevojaka interesira za STEM predmete u dobi od 11 godina, no da njihov interes naglo pada u dobi od 15 godina.


Istraživanje je pokazalo pet statistički značajnih čimbenika koji utječu na interes djevojaka za STEM predmete, a to su, prema redoslijedu važnosti: pronalaženje ženskih uzora u STEM područjima, stjecanje praktičnih iskustava i praktičnih vježbi u STEM predmetima, rad s nastavnicima koji djevojke potiču da se interesiraju za STEM, učenje o stvarnim životnim primjerima koji pokazuju što djevojke mogu postići sa STEM vještinama te uvjerenje da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM zanimanjima.



Iako je djevojaka na tehničkim fakultetima danas sve više, žene u ulozi inženjerki i developerica su još uvijek u manjini. O svojim iskustvima su tako, s Ivom Soldom iz Bamboo Laba, razgovarale developerice Ivana Nižetić Kosović (FER), Edita Custura (Combis), Maja Cvijanović (Ericsson), Jelena Žižić (Ericsson) i jedan developer – Ivan Brkić (Neuralab).




Iako je još uvijek relativno malen postotak žena na prvim godinama studija na tehničkim fakultetima, pokazalo se da on raste na kasnijim godinama studija. Ivana Nižetić Kosović kaže da one žene koje se odluče za ovu struku, misle ozbiljno, jer raste i broj žena na FER-u na kasnijim godinama studija. Upornost je za informatiku jako poželjna osobina i tu se žene dobro snalaze.



Prva generacija


Istraživanje otkriva ohrabrujući konsenzus među mladim ženama. Uvjerenje da je njihova generacija prva u kojoj će »muškarci i žene uistinu biti jednaki u svim sferama društva«. Unatoč tome, samo 42 posto djevojaka je izjavilo da su spremne slijediti karijeru u STEM zanimanjima u budućnosti. Paradoksalno, 59 posto ispitanica je priznalo kako bi se osjećale sigurnijima za odabir STEM karijere kada bi znale da su muškarci i žene zaposleni pod jednakim uvjetima u tim zanimanjima.


Inače, tijekom proteklog desetljeća je zapošljavanje u Europi, u tehnološkom sektoru, raslo tri puta brže u odnosu na ukupno zapošljavanje. Njegovanje interesa djevojaka prema STEM zanimanjima i njihovo poticanje da nastave karijeru u tehnološkim područjima ne samo da može stvoriti veću sigurnost radnih mjesta za sljedeću generaciju, već također može potaknuti rast europskog gospodarstva. Kada bi bilo isto toliko žena koliko je muškaraca na digitalnom tržištu rada, godišnji BDP Europske unije mogao bi porasti za 9 milijardi eura, prema podacima Europske komisije.



Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći učiteljima, donositeljima zakona i tvrtkama koji trebaju razumjeti izazove s kojima se mlade Europljanke susreću kada je u pitanju odlučivanje za STEM predmete.


Tvrtka Microsoft kontinuirano radi s vladama, nastavnicima i neprofitnim organizacijama na modernizaciji nastavnih planova i programa i osiguravanju boljeg pristupa mentorima. Također, da žene mogu ostvariti kreativnu i ispunjavajuću karijera u tehnološkim zanimanjima, dokazuju programi poput DigiGirlz kojima je cilj razbiti stereotipe vezane uz tehnološku industriju.



Lokalne barijere


Istraživanje je također pokazalo kako stavovi djevojaka prema STEM predmetima jako variraju od zemlje do zemlje. U nekim je zemljama glavna prepreka povjerenje, dok je u drugima to odobravanje vršnjaka ili nedostatak uzora. Jasno je da ne postoji univerzalan pristup rješavanju ovog problema te da rješenja moraju biti usmjerena prema prevladavanju određenih lokalnih barijera.


Primjerice, u Velikoj Britaniji je 70 posto djevojaka izjavilo da bi bile više sigurne za odabir STEM karijere kada bi znale da su muškarci i žene jednako tretirani u STEM poslovima. Za usporedbu, samo je 48 posto francuskih djevojaka izjavilo isto, dok bi samo 29 posto francuskih djevojaka stvarno bilo spremno razmatrati karijeru u STEM područjima. Dok u Italiji 61 posto djevojaka osjeća da imaju dovoljno ohrabrujućih uzora, istovremeno je u Nizozemskoj to slučaj kod njih samo 34 posto. Najveći nedostatak podrške roditelja primjećuje se u zemljama poput Češke i Slovačke, gdje je samo 16 posto i 26 posto djevojaka reklo kako ih njihovi roditelji potiču na STEM predmete, a Rusija je specifična po tome što se interes djevojaka za STEM potiče godinu dana ranije nego u svim drugim zemljama, u dobi od oko 10 godina.



Osim poslovnih izazova, žene se češće od muškaraca susreću i s onima na obiteljskom planu. Gotovo da i nema uspješne poslovne žene koju netko barem jednom nije pitao kako usklađuje obitelj i karijeru, dok se muškarcima to pitanje rjeđe postavlja. Uz brojne prednosti, karijera u tehnološkom sektoru donosi i izazove koji mogu utjecati na obiteljski život, poput prekovremenih sati ili čestih putovanja.


O pitanju poticanja djece za STEM znanja kroz različite inicijative, panelisti su zaključili da treba više poticati kreativnost i samopouzdanje, te da djeca ne trebaju biti samo pasivni konzumenti tehnologije, pri čemu su dobrodošle različite inicijative, posebice ako klasično obrazovanje nije dostatno današnjim potrebama tržišta rada.



Ladies of New Business


Usprkos tome da mlade djevojke gube interes za STEM obrazovanje, interes žena za karijere u ICT sektoru u Hrvatskoj sve je veći, a to je pokazala i konferencija Ladies of New Business. Tako se danas sve više govori o položaju žena u društvu iz različitih aspekata, a jedan od njih je sudjelovanje u tehnološkom sektoru gdje žene čine tek četvrtinu radne snage, a i manje su plaćene od svojih muških kolega.


Prema prognozama do 2020. godine u EU će nedostajati čak 800.000 programera. Iako je kadar sa STEM znanjima iznimno tražen, cijeli tehnološki sektor je većinom usmjeren prema muškarcima. O tome kako to promijeniti i učiniti tehnološka zanimanja atraktivnima za žene, Martina Rizman Matić (Vipnet) razgovarala je s Jasnom Justinić Pakrac (Zagrebačka banka), Anitom Cvetić Oreščanin (Poslovna inteligencija), Anom Spasojević (Nanobit), Tanjom Bulbuk (Infinum) i Ivom Lukačem (Netgen).



Govoreći o tome kakve inicijative mogu u ranoj dobi pomoći popularizaciji STEM-a, Maja Cvijanović je rekla da djevojke rade stvari kad znaju da će ih dobro napraviti, što je često dio odgoja te da ih treba potaknuti u smjeru da znaju da imaju podršku, ali i pravo na pogrešku. Zanimljivo je primijetiti kako je u tehnološkim tvrtkama sve veći broj onih koje su ujedno i voditeljice timova. Žene vole dovoditi stvari u red te se drugačijim načinom razmišljanja istaknu u timovima, a više pažnje posvećuju detaljima i organizaciji.



Tehnički fakulteti


Govornici su se složili kako djevojke od rane dobi treba usmjeravati na tehničke fakultete, te da je manjak žena zaposlenih u ICT sektoru zapravo posljedica toga što ih nema dovoljno upravo na tim fakultetima. Ivo Lukač je istaknuo da, iako Netgen zapošljava žene, one nisu u developmentu. Objasnio je da je došao iz srednje škole u kojoj nije bilo nijedne žene, a na FER-u, kad je studirao, bilo manje je od 10 posto žena. Tanja Balbuk je na primjeru velikog broja prijava za Infinum Academy istaknula kako žene idu prema tehničkim zanimanjima ako im se pruži prilika te da je iznimno važno da im se te mogućnosti što ranije prezentiraju. Panelisti su se također složili da je fleksibilnost ili povremeni rad od kuće nešto što se gotovo podrazumijeva, a važno je uzeti u obzir benefite za buduće roditelje, primjerice kako im olakšati prve dane vrtića ili škole.