Zdenko Adrović i Milan Parat / Snimio D. LOVROVIĆ
Čak 45 posto ljudi uopće ne razmišlja da bi mogli biti metom, dok više od trećine ljudi smatra kako nisu ugroženi, pokazalo je istraživanje koje je naručio HUB
Građani još uvijek nisu svjesni svih mogućnosti prijevara na internetu kad je bankarstvo u pitanju, a nisu niti najosvješćeniji što napraviti kad su metom internetskih bandita. Zaključak je to istraživanja koje se provelo za potrebe Hrvatske unije banaka (HUB).
Istraživanje je provedeno na uzorku od 610 osoba, a ono što svakako najviše zabrinjava je da čak 60 posto ljudi nikada ne mijenja svoje lozinke. Jasno, ukoliko ih ne zaborave. U doba »keyloggera« i sličnih računalnih »virusa« koji služe skoro pa isključivo za skupljanje tuđih lozinki, svakako je potreba da se ljudi osvijeste potrebe da se lozinke dovoljno često mijenjaju, kako bi se prevarantima otežao posao.
Najgore je što ljudi nemaju ikakvog osjećaja da opasnosti vrebaju, o čemu je jučer progovorio i šef HUB-a Zdenko Adrović.
– Čak 45 posto ljudi uopće ne razmišlja da bi mogli biti metom, dok više od trećine ljudi smatra kako nisu ugroženi. Samo manji broj građana je svjestan opasnosti, pa tako samo 20 posto ispitani smatra da može biti u opasnosti, kaže Adrović.
Pomalo bizarna situacija je i s ljudima koje se pita što naprave kad budu metom pokušaja internetske prijevare. Čak 45 posto ljudi ne smatra da su ikad bili u takvoj poziciji, a 28 posto njih ne bi ništa poduzelo niti da budu izloženi takvom čemu. Tek 22 posto bi bar prijatelje, poznanike i rodbinu upozorili na problem, a jedino bi 12 posto postupilo kako se to i očekuje, prijavom prijevare institucijama, bilo financijskim, bilo policijskim. Stanje je još teže kad se pogleda sklonost ljudi da se konzultiraju sa stručnjacima. Samo 10 posto ljudi smatra da je savjetovanje s IT profesionalcima pravi način za informiranje o potencijalnim prijetnjama, a 15 posto se snalazi pretragom interneta, po principu »sam svoj majstor«. Od poznanika savjete traži 35 posto ispitanika.
Ono što donekle spašava stvar je činjenica da čak 95 posto ispitanih ima instaliran antivirusni program. Doduše, samo polovica njih je svjesna kako ti programi rade i za što služe. Također, 41 posto ispitanih smatra da se mora više raditi na educiranju građana o postojanju internetskih prijetnji.
