Tradicionalni klasični TV model, bilo da je riječ o pay-TV ili FTA emitiranju, odlazi polako u povijest, a mijenja ga TV Everywhere model - gledanje TV sadržaja bilo kada, bilo gdje i na bilo kome uređaju
Ujedinjeni narodi 21. studenog 1996. godine održali prvi Svjetski TV forum, gdje se razgovaralo o važnosti televizije u današnjem svijetu. Nakon toga Glavna skupština odlučila proglasiti 21. studenog kao Svjetski dan televizije. Nije prošlo ni 20 godina, a televizija doživljava revolucionarne promjene.
Do 2025. godine broj planiranih Ultra HD kanala koji se emitiraju putem satelita premašiti će 1.000. Klasična podjela na pay-TV (plaćene) i FTA (besplatne) tv programe vrijedila je dugi niz godina, a sada se postavlja pitanje što je to uopće klasična televizija. S razvojem tehnologije, a naročito dolaskom digitalnog doba, promijenio se način distribucije sadržaja, a samim tim i način na koji gledamo televiziju. Tradicionalni klasični TV model, bilo da je riječ o pay-TV ili FTA emitiranju, odlazi polako u povijest, a mijenja ga TV Everywhere model – gledanje TV sadržaja bilo kada, bilo gdje i na bilo kome uređaju. Pay-TV operatori borili su se godinama međusobno za pretplatnike koristeći satelitsku, kabelsku, zemaljsku ili IPTV infrastrukturu. Pojavom konkurencije u vidu OTT (over-the-top) televizije, koji svoje servise nude putem javnog interneta, televizija kakvu poznajemo, definitivno odlazi u povijest. Naravno, za sada su ciljna grupa svi domovi sa broadband vezom, ali i svi oni koji imaju brzi mobilni internet. Kompanija koja simbolira transfer sa klasične televizije, na video na zahtjev (VoD) distribuciju je američki Netflix. Pretplatni online servis za relativno kratko vrijeme uspio je privući preko 60 milijuna pretplatnika na globalnoj razini.
Otkazivanje usluga
Pay-TV tržište i dalje raste globalno, ali se OTT brže razvija. Sjeverna Amerika je danas najveće OTT SVoD tržištes udjelom od skoro 60% globalnog tržišta. Upravo je u SAD najizraženiji trend cord-cuttinga odnosno otkazivanje kabelskih i satelitskih pay-TV usluga i prelazak na OTT alternative. Zapadna Europa je drugo najveće područje po broju on-line video pretplatnika i prihodima OTT tržišta, s tim što cord-cutting nije toliko dominantan.
Pay-TV operatori u današnje vrijeme nudeći više vrste usluga poput TV-a, OTT-a, intemeta, telefonije za širok krug korisnika, nove korisnike žele privući različitim programskim i paketima. Osnovni problemi sa kojima se pay-TV operatori suočavaju je kako tehnički osigurati integriranu uslugu dostupno kako na televizoru, tako i na ostalim uređajima. Sve više OTT davatelja usluga koriste cloud tehnologiju za distibuciju sadržaja, dok je set-top boks ključni alat pay-TV operatora za dostavu. Rješenje je u kombinaciji različitih tehnologija, hardvera i softvera, kako bi se stvorila hibridna platforma i jedinstven ekoTVsustem.
Nedavno istraživanje, provedeno na uzorku od 60.000 ispitanika u više od 30 država, pokazalo je da OTT pretplatnici često koriste druge medije osim televizije za informiranje i zabavu. Njih čak oko 70% svakodnevno koristi internet preko mobilnog uređaja, a oko 60% pristupa svakodnevno društvenim mrežama. Ovakvi rezultati su očekivani, ako se zna da najveći broj OTT korisnika možemo svrstati u starosnu grupu između 20 i 40 godina. Za gledanje televizije i video sadržaja na internetu, 46% korisnika izjasnilo se da koristi računalo, 44% mobilni telefon, 35% smart TV, a njih 25% tablet. Čak 55% PC korisnika gleda TV programe preko svog računala, a 62% ostale video sadržaje, bilo da su dostupni besplatno ili preko aplikacije. Kada je riječ o korištenju mobilnih uređaja u te svrhe, preko 60% njih gleda TV programe, a 64% video sadržaje. Zanimljivo je da se pametni televizori sve najmanje koriste za uobičajeno gledanje televizije i video sadržaja.
Žilava klasična televizija
Procjene pokazuju da se ni klasična televizija još ne predaje. Tako će se broj pay-TV kućanstava i dalje povećavati, ali će se prihodi pay-TV tržišta smanjivati narednih godina, pa čak i početi stvarati gubitke. S druge strane, prihodi OTT sektora imati će tendenciju rasta sljedećih nekoliko godina. Zanimljivo je da se suradnja, ali istovremeno i konkurencija pay tv i OTT tehnologije progresivno širi, pa osim novih igrača na OTT tržištu, sve se veći broj postojećih pay-TV operatora i TV kuća odlučuje na OTT način distribucije sadržaja. Jasni su motivi za ovakvu strategiju. Pay-TV operatori žele da istovremeno zadrže postojeće pretplatnike i privuku nove i to kreiranjem TV platforme koja će zadovoljiti što veći broj korisnika. Osim primjene TV Everywhere modela, koji je prije svega namijenjen postojećim korisnicima, ponuda se širi sa posebnim OTT servisima, u vidu klasičnog pretplatnog SVoD servisa tzv. pay-TV Lite usluge, što znači reducirana pay-TV ponuda, ali sa vremenski kraćom ugovornom obvezom. Neki od vodećih europskih pay-TV operatora, kao što su Sky, Canal+, Viasat i brojni drugi, koji upravljaju platformarna u više država, svoju moć zasnivaju i na kupnji TV prava za premijerne sadržaje poput sportskih takmičenja, atraktivnih hit filmova i serija. Oni su zato u mogućnosti ponuditi vlastite OTT servise.
OTT servisi
Većina pay-TV tv kuća ipak nije takve financijske snage da može kupovati skupa TV prava. Zato se odlučuju da u svoju ponudu ubace OTT servise drugih davatelja telekom usluga. Ta suradnja predstavlja svojevrsnu obostranu dobitnu (win-win) situaciju. Pay-TV operatori dodatno pojačavaju ponudu programskih sadržaja, što je važno u zadržavanju postojećih korisnika i privlačenju novih. S druge strane, OTT davatelji usluga na taj način imaju priliku znatno povećati bazu korisnika i proširiti dostupnost svog osnovnog brenda. Najpopularniji u toj novoj igri su su već etablirani globalni OTT igrači poput Netflixa i Amazona, ali po dostupnosti ne zaostaje ni HBO sa svojim servisima.
OTT SVoD tržište u sljedećih nekoliko godina zabilježit će veliki rast. Tako bi do 2017. godine u svijetu trebalo biti čak 120 milijuna pretplatnika, a u SAD-u bi prihodi tržišta trebali doseći preko 8 milijardi dolara. Sjeverna Amerika najveće je tržište za usluge OTT SVoD-a s više od 25 različitih opcija, a prošle godine zabilježen je porast od 50% korisnika. Zapadna Europa drugo je najveće tržište OTT SVoD usluga u svijetu i ima 11% tržišnog udjela sa 7 milijuna pretplatnika i godišnjim prihodom od 575 milijuna dolara. Latinska Amerika, Azija i Istočna Europa zajedno čine 20% svjetskoga tržišta te se kod njih u sljedećih pet godina očekuje najveći porast.
Tako je na kraju prošle godine bilo je oko 900 milijuna pay-TV domova u svijetu, odnosno skoro polovica od ukupnog broja. Prognozira se da će za dve godine biti dostignuta brojka od milijardu pretplatnih TV domova.
Dominira kabel – sustiže satelit
U pay-TV sektoru i dalje će dominirati segment kabelske televizije sa više od 580 milijuna pretplanika, ispred satelitskih (DTH) korisnika s 210 milijuna i IPTV kućanstava s oko 110 milijuna. Gledano po kontinentima, Sjeverna Amerika ima najveću stopu pay-TV korisnika, ispred istočne Europe i Azije. Najveći pay-TV operator na svijetu je kineski China Telecom sa skoro 30 milijuna pretplatnika. Na drugom mjestu nalazi se američki kabelski operator Comcast sa 22 milijuna, ispred konkurentskog DTH operatora DirecTV sa 20 milijuna korisnika. U Europi vodeća pay-TV platforma po broju pretplatnika je Sky Europe, koji je nastao udruživanjem platformi Sky Digital, Sky Deutschland i Sky ltalia sa više od 20 milijuna korisnika. Prati ga kompanija Liberty Global sa blizu 19 milijuna, koja upravlja sa više DTH/kablovskih platformi.
Velikim globalnim OTT igračima Hrvatska nije zanimljiva kao tržište, pa svoj put do korisnika traže regionalni OTT provajderi. Tako se pojavio Pickbox koji posluje na tržištu jugoistočne Europe od prošle godine. Ipak na području jugoistočne Europe za većinu TV kuća klasični model TV distribucije je i dalje je primarni, ali u poslijednje vrijeme sve veći broj, samostalno ili u suradnji sa pay-TV operatorima, nudi sadržaje svojih programa i na zahtjev.
