Među stanovnike članica EU-a internet se udomaćio u godinama iza nas. Naime, 2006. godine, u odnosu na danas, 43 posto stanovništva internet nikada nije koristilo
ZAGREB U Hrvatskoj se internetom nikada ne koristi 28 posto stanovništva, dok ga 56 posto stanovništva koristi svakodnevno ili gotovo svakodnevno, pokazuju podaci Eurostata. Na razini EU 65 posto stanovništva redovito koristi internet, dok je za 18 posto stanovnika on još uvijek potpuna nepoznanica. Statistika, međutim, pokazuje da se među stanovnike država članica EU-a internet udomaćio u godinama iza nas. Naime, 2006. godine u odnosu na danas, 43 posto stanovništva internet nikada nije koristilo, a dnevno ili gotovo dnevno ga je koristio 31 posto stanovnika.
Prema podacima Eurostata na razini EU 21 posto stanovništva dokumente, fotografije, glazbu pohranjuje u spremištima na internetu, odnosno »oblaku« (cloud). Ta vrsta pohrane dokumenata najpopularnija je među stanovnicima Danske (42 posto), Velike Britanije (38 posto) te Luksemburga i Švedske gdje 35 posto stanovnika koristi cloud, a u Nizozemskoj jedan postotni bod manje. Ta usluga najmanje je raširena u Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj gdje je koristi manje od 10 posto stanovnika. U Hrvatskoj 15 posto korisnika interneta dokumente pohranjuje u virtualnim spremištima, a kao i u drugim zemljama EU-a to najčešće čime mladi u dobi od 16 do 24 godine. Dio korisnika »oblaka« uslugu pohrane dokumenata plaća, riječ je o 11 posto korisnika te usluge na razini EU-a. U Hrvatskoj je riječ o nešto višem postotku, pa 13 korisnika »oblaka« plaća pohranu dokumenata.
Gotovo 60 posto svih korisnika virtualnih spremišta, »oblake« koriste kako bi svojim podacima mogli pristupiti s različitih lokacija, odnosno kako bi ih lakše razmjenjivali s drugim osobama. U 55 posto slučajeva korisnici tu pohranu koriste kao zaštitu od gubitka podataka, a 44 posto zbog memorijskog prostora koji im se nudi. Za 22 posto korisnika »oblak« predstavlja pristup golemoj biblioteci multimedijalnog sadržaja.
