Foto M. Aničić
Hrvatska je 1990. bila više digitalizirana od Njemačke. No, nedostaje nam nacionalna strategija razvoja koja će biti prepoznata među građanima, a ne samo odabranim stručnjacima, smatra Petar Biljanović
OPATIJA » Ovogodišnji MIPRO bit će nastavak dosadašnjih skupova i prema sadržajima, i prema broju sudionika, i prema sinergiji između gospodarstva, znanosti i obrazovanja – kazao je predsjednik međunarodnog Programskog odbora Petar Biljanović na jučerašnjem otvorenju ovog stručnog susreta u Opatiji koji je posvećen informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici. Ovo je inače jedan od najdugovječnijih ovakvih susreta u Europi, koji se ove godine održava po 38. put, pa Biljanović u tom smislu ističe to da je MIPRO oduvijek bio okrenutim svim slojevima društva.
»Informacijsko-komunikacijska tehnologija je ono što povezuje sve segmente našeg društva. MIPRO okuplja stručnjake iz 40-tak zemalja, to jest oko tisuću sudionika koji će sudjelovati u okruglim stolovima, sastancima, diskusijama, radionicama i plenarnoj raspravi.
Konkurentni znanjem
Također, MIPRO okuplja predstavnike velikih IT kompanija. Pri tome je važno naglasiti da je ovo nekomercijalni i neprofitni skup, da su vrata otvorena svima i da se o svim temama vezanim uz realan život može ovdje raspravljati. Možemo to ilustrirati raspravom o brodogradnji. Naime, na primjeru Brodotrogira govorit ćemo o jednom uspješno provedenom modelu reindustrijalizacije u Hrvatskoj«, poručio je Petar Biljanović i dodaje da su hrvatski informatičko-komunikacijski svojim znanjem apsolutno konkurentni svjetskima.
Međutim, problem predstavlja još uvijek loša organizacija hrvatskog društva.
»Zaostajemo u tome da dobro plasiramo naše znanje i naše proizvode na zahtjevno inozemno tržište novih tehnologija. No, treba reći to da se hrvatska informacijsko-komunikacija tehnologija dobro razvija i mi smo danas u rangu zapadnoeuropskih zemalja. Uvijek smo tu i bili – 1990. godine Hrvatska je bila više digitalizirana od Njemačke. Dakle, naše tehnologije nisu upitne, posebno u smislu naprednih ICT dostignuća. Međutim, nedostaje nam nacionalna strategija razvoja koja će biti dostupna i prepoznata među građanima, a ne samo odabranim stručnjacima«, smatra Petar Biljanović.
Pregled razvijenosti
On ističe da će sudionici ovog skupa dobiti više nego dobar pregled razvijenosti primjena ICT-a i visokih tehnologija u svijetu i u jugoistočnoj Europi. Na skupu će biti predstavnici svih najznačajnijih hrvatskih i svjetskih ICT kompanija poput Ericssona Nikole Tesle, HT grupe, Končara, HEP-a, Infodoma, In2 grupe, HP-a, STORM Grupe, OIV-a, Microsofta, Nokije, KING ICT-a, VIP-a, IBM-a, Micro-linka, ProCAdda, ali i predstavnici bankarskih grupa, Sveučilišta i predstavnika ministarstava koji se bave ICT djelatnošću.
Tako se u Opatiji očekuju predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, HAKOM-a, HOPS-a, Hrvatske pošte, Hrvatske burze električne energije, predstavnici IEEE-a Region 8 i Hrvatska sekcija IEEE-a.
