Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: -1° 1
Sutra: -1° -1° 1
16. prosinca 2018.
Inovativni riječki alumni

MOŽE SE USPJETI I IZ RIJEKE Djeca u Americi učit će robotiku na robotima napravljenim u - Hrvatskoj

Foto Roni Brmalj
Foto Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 5. prosinac 2018. u 8:36 2018-12-05T08:36:44+01:00

Proizvod smo dovršili i nakon testiranja u Hrvatskoj krenuli sa stvaranjem distribucijskih kanala u inozemstvu. Target-tržišta su nam regija, Njemačka, UK, i SAD. S partnerom uskoro krećemo u pilot-projekt po američkim školama 
Bitno je djecu naučiti kako stvarati tehnologije, da budu u neposrednom kontaktu s njima, a ne da gledaju druge kako ih koriste

Marin Trošelj uspješni je i inovativni alumni riječkog Sveučilišta. Zadnjih desetak godina Marin svako ljeto radi s mladim ljudima, visokomotiviranim učenicima, na ljetnim kampovima znanosti u Višnjanu.

To ga je motiviralo da s kolegama iz Rijeke i Zagreba pokrene tvrtku STEMI čija je misija privlačenje mladih u STEM područje. STEMI je najpoznatiji po svom sve složenijem i naprednijem robotu, no ne radi o razvoju tehnologije primarno radi prodaje, već se kroz tehnologiju djecu i mlade nastoji zainteresirati za znanost. Proizvodi tvrtke zapravo su, pojašnjava Marin, tehnološke avanture kroz koje se mlade nastoji transformirati iz konzumenata tehnologije u stvaratelje, inspirirati za poduzetništvo i stvaranje novih tehnologija. U siječnju 2017., zahvaljujući pobjedi na natjecanju Idea knockout, STEMI je dobio priliku predstaviti svog hexapod robota na najvećem sajmu potrošačke elektronike na svijetu CES 2017.

Tada su zapeli za oko mnogobrojnim tehnološkim tvrtkama, a Intel ih je pozvao da izlažu svoj proizvod u sklopu njihovog štanda na najvećem Marker Fairu na svijetu u San Franciscu. Veliku pozornost tvrtka posvećuje stvaranju vrijednosti za društvo. Tako su proveli projekt Hrvatska stvara kojim su utjecaj proširili i u Code Clubove u Hrvatskoj, mjesta na kojima se osnovnoškolci mogu susretati, besplatno učiti programirati i usvajati nove tehnologije te raditi na vlastitim projektima.

Društveno poduzeće 

– Moja velika ljubav je rad s mladima, napraviti da se zaljube u znanost i tehnologiju, te stvaranje ekosustava u kojem mogu razviti svoje potencijale. Rad sam započeo još za vrijeme studentskih dana kada smo na Sveučilištu u Rijeci pokrenuli udrugu »Bura znanja« koju smo pokrenuli kolega Pavao Pahljina i ja, i ona je s nekog šireg aspekta trebala studentima biti platforma da razviju svoje vještine stečene tijekom studija. U užem aspektu, radili smo internet platformu za besplatno obrazovanje, tipa Coursera, EDx ili Udacity. Ideja je bila demokratizirati znanje, odnosno digitalizirati sveučilišne kolegije, predavanja transformirati u video lekcije kojima mogu pristupiti ljudi besplatno iz cijele Hrvatske i šire. Htjeli smo se zapravo natjecati s projektima koji su tada započinjali u Silicijskoj dolini. Jedan od uspješnih kolegija bio je i Uvod u psihologiju s prof. dr. Mladenkom Tkalčić kojeg je upisalo preko pet tisuća ljudi iz Hrvatske i regije. Kroz udrugu smo napravili i brojne projekte među kojima je možda najznačajniji Online smotra sveučilišta u Rijeci, prva virtualna smotra napravljena u Hrvatskoj. Kroz rad u udruzi stekao sam iskustvo građenja, organizacije, digitalizacije obrazovnih sadržaja i njihovog razvoja, navodi Marin, koji je prošli tjedan sudjelovao na tribini »(Ne)uspjeh: Moja priča«, održanoj u Ri Hubu, u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Tribina je okupila mlade riječke inovatore i kreativce u priči o njihovom poslovnom (ne)uspjehu, izazvala je veliki interes, uz brojna pitanja iz publike.

Nakon tribine Marin nam je rekao da u STEMI-ju žele napraviti »social enterprise« (društveno poduzeće) što znači da tvrtka nije isključivo fokusirana na stjecanje profita nego je na prvom mjestu društveni utjecaj, dok je profit tu kako bi taj utjecaj bio čim veći.

– Riječ je o novijoj ideji prema kojoj tvrtke ne optimiziraju poslovanje isključivo kako bi ostvarile čim veći profit nego se trude zbilja vrijednost vratiti društvu. Dakle, na prvom mjestu uvijek je utjecaj na društvo, a tek onda dolaze financije. Možda to i nije najisplativije za nas jer bi, da smo fokusirani strogo na profit, ostvarili bolje financijske rezultate, no to je naš cilj od kojeg ne želimo odstupiti. E sad, zašto tehnologija, zašto STEM… Jer tehnologija ulazi u sve pore našeg života, zamijenit će veliki broj poslova i trebamo se pitati, što će ljudi raditi u budućnosti, što će djeca raditi i što ih moramo učiti danas za poslove budućnosti.

Hrvatska proizvodnja 

Recimo, kada dođu samovozeći auti neće više biti taksista, neće više biti prijevoznika tereta; zbog blockchain tehnologije nestat će potreba za javnim bilježnikom, itd. Općenito, kada umjetna inteligencija i robotika preuzme, odnosno automatizira veliki broj poslova, a to se već događa, promijenit će se i potražnja za poslovima, i tu vidim potrebu za doprinijeti društvu i unaprijediti ga kroz obrazovanje i učenje djece novim tehnologijama, da to znanje iskoriste da naprave svijet boljim mjestom. Prilikom susreta sa školskom djecom kroz projekt Hrvatska stvara pokušao sam im ove teme približiti na način da sam im naveo nekoliko problema koje mi kao društvo moramo riješiti - glad u svijetu, klimatske promjene, da gradovi budu samoodrživi i slično, ukazavši da ćemo sve to moći postići jedino uz pomoć tehnologije. Na primjer, ako dolazi neki po Zemlju opasni asteroid, moći ćemo ga preusmjeriti samo uz pomoć tehnologije; ako gledamo da naša civilizacija preseli na Mars, i to ćemo moći uz pomoć tehnologije. Dakle, od krucijalne je važnosti pokazati da je tehnologija korisna i primjenjiva, ne samo zabavna, no ova zabavna komponenta pomaže da se mladi za tehnologiju zainteresiraju. Tehnologija ima svoje dobre strane, ali i loše u smislu da djeca sve više postaju konzumenti tehnologije. Dok su prije djeca jako puno vremena trošila na igranje igrica sada to ide do tuda da sada gledaju na youtubeu drugu djecu kako igraju igrice. Dakle, jako je bitno djecu naučiti kako stvarati tehnologije, da budu u neposrednom kontaktu s njima, a ne da gledaju druge kako ih koriste. I to je ono što mi u našoj firmi, kroz naš proizvod, želimo postići - da djeci postane igra kreirati nešto novo, da ih transformiramo iz konzumenata u stvaraoce, tumači Trošelj.

Foto Roni Brmalj

Sjedište STEMI-ja je u Rijeci, ima sedam zaposlenih i kapacitet proizvodnje preko 20.000 robota godišnje.

– Mi dizajniramo, programiramo, radimo softvere itd., a roboti se proizvode u različitim tvrtkama u Hrvatskoj: jedna tvrtka radi konstrukciju, druga vijke, treća elektroniku itd. Proizvodnju smo »outsourcali« jer nam se ne isplati kupovati strojeve, pojašnjava Trošelj. Na pitanje o strukturi tržišta, tko su kupci njihovih edukativnih robota, Trošelj kaže da imaju tzv. B2C segment, to su roditelji koji žele djecu uvesti u STEM područje pa im s tom svrhom kupe njihovog robota, potom edukatori, te obrazovne institucije.

– Do sada smo bili u inkubacijskom procesu u kojem smo bili fokusirani na prodaju u Hrvatskoj. Razvijali smo proizvod i bilo nam je bitno da su nam kupci blizu jer smo ih uključili u razvoj proizvoda, a i ako nešto slučajno ne funkcionira, htjeli smo da to možemo odmah i servisirati. Sada smo dovršili proizvod i nakon testiranja u Hrvatskoj krenuli sa stvaranjem distribucijskih kanala u inozemstvu. Proizvod smo trenutno prodali u preko 30 zemalja svijeta, a target-tržišta su nam regija, Njemačka, UK, i SAD. Svojevrsna je ekskluziva da uskoro s partnerom krećemo u pilot-projekt po američkim školama. Od ožujka iduće godine će tako klinci u Americi učiti robotiku na robotima napravljenim u Hrvatskoj, ističe Trošelj. Što se Hrvatske tiče, njihovi su roboti na ovaj ili onaj način prisutni u preko sto škola, no nisu u njih dospjeli organizirano, preko resornog ministarstva, nego, ili kupnjom od strane škola, ili donacijom, ili pak zaposlenici STEMI-ja dolaze u škole ako im se ukaže prilika, u sklopu nekog projekta i slično. »Trudimo se odazvati svakome tko nas pozove i pokaže interes za to što radimo«, kaže Marin.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka