Zanimljiva ideja

Kako uštediti na teleskopima? Astronom predlaže pretvaranje čitave Zemlje u jedan veliki teleskop

P. N.

FOTO/Ospervatorij Roque de los Muchachos, La Palma.

FOTO/Ospervatorij Roque de los Muchachos, La Palma.

 Teleskop bi se oslonio na Zemljinu atmosferu za savijanje i fokusiranje svjetla.



Teleskopi postaju sve veći – i sve skuplji. Istraživači s Europskog južnog opservatorija u Čileu grade jedan teleskop nazvan “Izuzetno velik teleskop”. Stajat će više od milijardu dolara, pa stoga jedan astronom misli da postoji bolji način. Predlaže da se cijeli naš planet pretvori u objektiv teleskopa. Teleskop bi se oslonio na Zemljinu atmosferu za savijanje i fokusiranje svjetla, prenosi Science News.


Teraskop


Kad pogode Zemljinu atmosferu, svijetla zvijezda će se ili savijati ili prelomiti. To savijanje koncentrira zrake i usmjerava ih u područje svemira na suprotnoj strani planeta. “Postavite svemirsku letjelicu na pravo mjesto i ona bi mogla uhvatiti fokusirane zrake”, kaže David Kipping, astronom sa Sveučilišta Columbia u New Yorku. “Dobro mjesto za postavljanje svemirske letjelice udaljeno je oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje”, procjenjuje, opisujući ovakav sustav kao “teraskop.”


Instrumenti na svemirskom brodu mogli bi sakupljati više svjetla iz prigušenih predmeta nego što je to moguće s trenutnim teleskopima na Zemlji. “To znači da bi teraskop mogao napraviti ultra osjetljiva mjerenja. Takva bi mjerenja mogla otkriti, na primjer, nove značajke egzoplaneta”, kaže Kipping. Ove značajke mogu biti nešto poput planinskog lanca ili oblaka.


Problem mutnih slika




Slava Turyshev je astrofizičar u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni i sumnja na mogućnost izvođenja takvog koncepta. Objašnjava da bi bilo teško blokirati neželjenu svjetlost sa Zemlje, koja bi smanjila vidljivost zvijezdi. Ukazuje i na problem slika koje bi mogle biti mutne. Razlog tome je što bi svjetlost bila savijena za različitu količinu, ovisno o tome koliko visoko putuje u atmosferi.


Ostali su istraživači malo optimističniji. “Očito je da moramo puno raditi prije nego doznamo hoće li ova ideja uspjeti”, kaže Martin Elvis, astrofizičar iz Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku u Cambridgeu (Massachusetts).


“Čak i ako se ova ideja ne ostvari, ovo je vrsta kreativnog razmišljanja koja će astronomiju izvući iz zamke linearnog razmišljanja – da želi veću verziju onoga što već imamo”, prenosi Science News.