Zakon kojim Sjedinjene Države žele nametnuti zabranu stranica koje prodaju tuđe intelektualno vlasništvo u srijedu je prošao, kako bi se to kazalo u Hrvatskoj, prvo čitanje. I očekivano je to donijelo mnogo sukobljenih stavova, pri čemu uopće nije bilo važno tko je demokrat, a tko republikanac.

Nositelj prijedloga je republikanac iz Texasa, Lamar Smith, koji je šokovito izrazio jedan oblik skepse prema prijedlogu, jer je izrazio tehničku upitnost mogućnosti blokiranja stranica. Ipak, i dalje je zadržao stav kako treba inzistirati na ovom propisu.

Sama ideja nastala je još za vrijeme administracije Georga Busha, kada se postavila teza kako nepoštovanje autorskih i intelektualnih prava na internetu uništava radna mjesta u Americi. Pri tome je važno napomenuti kako su u SAD-u kod autorskih i intelektualnih prava mnogo maštovitiji nego li primjerice u Europi. Naime, neke stvari koje nikada na starom kontinentu ne bi mogle biti proglašene autorskim ili intelektualnim vlasništvom, u Americi prolaze bez problema.

Jasno je kako ptijedlog zakona ima velike i snažne protivnike. Prije svega u informatičkoj industriji i nezavisnim udrugama, koje smatraju kako je ovo uvođenje Velikog Brata na internetu, bar onom američkom djelu koji je ipak najveći dan-danas. Pogotovo se bune iz Googla, jer dobar dio zastupnika drži kako bi baš ta firma mogla sama odraditi posao za sve njih. Stoga iz te tvrtke stižu gotovo panične izjave i objašnjenja kako "Google nije World Wide Web" i kako oni sami ne mogu znati što je na internetu i da se neki zakoni krše dok ih netko ne obavjesti. Sve u svemu, biti će ovo zakonski prijedlog na kojem će se lomiti koplja u Sjedinjenim Dražvama, gdje bi veliku štetu mogli pretrpjeti IP provajderi, Google i druge velike informatičke tvrtke, a učinak bi bio upitne vrijednosti. Naime, čisto je upitno kako bi se spriječilo pristupanje stranicama putem proxy servera u drugim državama.