Ne pretjerano velika izmjena u tehnologije postojećih litij-ionskih baterija mogla bi značajno promijeniti životne navike korisnika potrošačke elektronike (dakle, svih), izazvati malu revoluciju u cestovnom prijevozu i – spasiti planet.

Iako zvuči kao ne pretjerano inventivan zaplet animiranog filma, otkriće koje je objavio tim singapurskih znanstvenika predvođen Chen Xiadonogom s Tehnološkog fakulteta iz Nanyanga moglo bi doista biti toliko veliko; iako se radi tek o nadogradnji postojećih baterija koje su masovno koriste već više od desetljeća.

No, postojeće litij-ionske baterije u, primjerice, mobitelima, pune se preko sat vremena, a rok trajanja im je oko 500 ciklusa, što u praksi znači dvije do tri godine.

Poboljšanje tih baterija kakvo je otkrila Xiadongova ekipa, međutim skraćuje vrijeme punjenja na samo nekoliko minuta (dvije minute za sedamdeset posto), a vijek trajanja produžuje čak 20 puta, na 10 tisuća ciklusa.

I koliko god takvo otkriće značilo veću slobodu i manju ovisnost o “utičnici” korisnicima mobilnih tehnologija, prava potencijalna revolucija krije se u električnim vozilima kakve također pogone slične baterije.

Među najvećim minusima električnih automobila su svakako cijena korištenja i vrijeme punjenja koje može trajati i do tri sata.

“Električna vozila će moći dramatično povećati svoj radijus kretanja sa samo pet minuta punjenja, što je otprilike na razini vremena potrebnog za uobičajeno punjenje benzinom”, optimističan je Xiadong u prioćenju za javnost kojom je predstavio rad svog tima.

Uz brzinu punjenja, očekuje se i dramatičan pad cijene korištenja električnih vozila, u kojima sama baterija zna koštati do pet tisuća dolara. Sada bi mogla trajati 20 puta duže i tako značajno smanjiti trošak vozačima.

Jasno da bi ostvarenje ovakve vizije povećalo pristupačnost električnih vozila širem broju vozača, te tako, indirektno, dalo rezultata i na ukupnom smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koji su glavni krivac za globalno zagrijavanje.

Singapurski znanstvenici očekuju da bi se njihov izum mogao naći u svakodnevnoj primjeni već 2016. godine, a brzina prelaska puta od laboratorija do masovne proizvodnje se krije u činjenici da se radi samo u preinaci postojeće tehnologije.

Naime, anoda na sadašnjoj bateriji je grafitna, a da bi se olakšala izmjena elektrona s katodom od metalnog oksida koristi se i aditiv. Sinagpurski znanstvenici umjesto grafitne anode koriste gel sačinjen od titan dioksidnih nanocijevi, koji omogućava mnogo brže punjenje i iz kombinacije u potpunosti izbacuje aditiv, čime se dobija više prostora u bateriji za sam gel i tako povećava količina energija koja se unutra može sačuvati.