Europski trendovi

Brojna istraživanja o e-plaćanju: Kad će “virtualni” novac u potpunosti zamijeniti papirnati?

Vladimir Mrvoš

U Hrvatskoj se prate europski trendovi, raste popularnost kartica, kupnje online, ali i beskontaktnih plaćanja. Kompanija MasterCard je provela istraživanje MasterIndex o korištenju financijskih usluga među korisnicima kartica u dobi 18-55 godina u Hrvatskoj, a rezultati pokazuju da kupnja online prestaje biti samo trend i postaje navika većine korisnika kartica - 83% nas kupuje na internetu



Rezultati istraživanja MasterIndex kompanije MasterCard pokazuju da razvoj modernih tehnologija uistinu potiče evoluciju kupnje i plaćanja te da se u Hrvatskoj prate najnoviji trendove u industriji, a trgovina se iz fizičkog svijeta, osim na zaslone računala, seli i na pametne telefone. Tako raste popularnost beskontaktnih i mobilnih plaćanja, a kupnja online je i dalje privlačna velikom broju ispitanika. U Hrvatskoj čak 93% ispitanika posjeduje barem jednu karticu, dok 50% korisnika kartica ima 3 ili više kartica.


Prosječan broj kartica po osobi je 2,7, a kreditne kartice i kartice s odgodom plaćanja najviše posjeduju ispitanici veće platežne moći te oni stariji od 40 godina. Kad je riječ o uporabi kartica na prodajnim mjestima, 82% korisnika kartica to čini više puta tjedno, a njih čak 25% svakodnevno. Kod korisnika kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja ovi brojevi rastu pa 90% njih karticu na prodajnom mjestu koristi više puta tjedno.


Iz rezultata je jasno i da je plaćanje gotovinom, koja se najviše koristi za iznose do 100 kuna, sve manje popularno – čak 76% ispitanika preferira plaćanje karticama na prodajnom mjestu. Tako gotovinu preferira tek 24% ispitanika, u usporedbi s 27% u svibnju 2015., a uporaba kartica općenito raste sa stupnjem obrazovanja i platežnom moći.


Popularnost debitnih kartica




Zanimljivo je i da tek 3% korisnika kartica ne koristi kartice pri kupnji te da bi čak 73% ispitanika karticom podmirilo više od pola od 10 kupnji, dok 40% njih to čini skoro svaki put. Također, raste popularnost debitnih kartica – s 42% u svibnju 2015. na 47% u travnju 2016. Karticama se najčešće kupuje odjeća i obuća (73%), hrana i piće (59%), gorivo na benzinskim postajama (53%), potrošačka elektronika (19%) te kozmetika (12%). Rast je doživjela kupnja online – 46% ispitanika kartice koristi u tu svrhu, u usporedbi s 38% u svibnju 2014. i 44% u svibnju 2015. Kad je riječ o plaćanju na rate, koristi ga 68% ispitanika u usporedbi s prošlogodišnjih 74%.



Konferencija OMGcommerce ugostila je Christiana Clitu, regionalnog web menadžera u tvrtki IKEA, koji je u panel raspravi otkrio kako se ova švedska kompanija priprema za proširenja na nova tržišta, ali i predstavio novootvoreni IKEA webshop koji je u Hrvatskoj aktualan tek par tjedna. Vodeći se iskustvima iz regije, online prodaja ima važan udio u cjelokupnom procesu prodaje, pri čemu sama tvrtka izuzetno njeguje sve digitalne kanale, ulažući značajna sredstva u prototipiranje i testiranje novih digitalnih alata – jer ni veliki ne znaju kako će izgledati budućnost, kaže Clit.


Kako najveći hrvatski koncern razvija internetsku trgovinu, doznali smo od Ivana Kovačevića, direktora digitalnog marketinga u Agrokoru. Ovaj je koncern relativno nedavno predstavio dva velika ecommerce projekta – Konzum Klik i Abrakadabra, koja će se u narednim mjesecima proširiti i izvan Hrvatske. No, Agrokor se ecommerceom bavi već dugo godina, a ovi su projekti samo korak dalje te predstavljaju dugoročno ulaganje. Kada je riječ o razlikama u tržištima regije, u kojima je Agrokor prisutan i online i offline, Kovačić je napomenuo da svako tržište ima svoju specifičnost kojoj se prilagođavaju na mikrorazini, ali 99% stvari pokušavaju imati iste na razini grupe.



Gotovo polovica njih se za takav oblik plaćanja odlučuje za iznose veće od 1.000 kuna, i to u 75% slučajeva pri kupnji elektroničke opreme. Istraživanje MasterIndex je pokazalo da su domaći korisnici kartica svjesni prednosti korištenja kartica, među kojima navode činjenicu da nije potrebno podizati gotovinu, mogućnost otplate na rate, praktičnost uporabe na putovanjima, odsustvo straha od gubljenja gotovine, mogućnost praćenja troškova, kupnje online, odgode plaćanja, popuste i mogućnost beskontaktnog plaćanja.


Prednosti beskontaktnog plaćanja


Europljani koriste beskontaktne kartice i obavljaju mobilna plaćanju preko uređaja s NFC tehnologijom u 36 zemalja, a istraživanje MasterIndex kako su korisnici u Hrvatskoj prepoznali i prihvatili prednosti beskontaktnog plaćanja za svakodnevno korištenje. Tako se i kod nas povećava svijest o beskontaktnim plaćanjima, sa 63% u svibnju 2014., preko 90% u svibnju 2015. na 95% u travnju 2016.



Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u MasterCard Hrvatska


U cijelom ekosustavu plaćanja dogodit će se više promjena u idućih pet godina nego što ih se dogodilo u posljednjih 50. A u centru tih promjena nalazi se korisnik – njegove potrebe i želje


Damir Dujić, stručnjak iz tvrtke Ceneje.si


Sama cijena jednostavno nije dovoljna kako bi neka online trgovina bila više konkurentna, već zajedno s atraktivnom cijenom valja postojati i čitav »paket« drugih usluga i pogodnosti koje su privlačne kupcu. One mogu biti jednostavne, poput boljeg isticanja informacija, do nešto zahtjevnijih, poput uključivanja mogućnosti za ocjenjivanje proizvoda na stranici, kao što to čini Amazon


Siniša Topalović, direktor tvrtke Horwath HTL


Airbnb je fleksibilna platforma koja je nadišla zakonodavne forme te je dio neizbježne evolucije turističkog sektora. Možemo zatvoriti oči i reći da se nas to ne tiče, ali to se događa s ili bez zakona. Hotelijeri i zakonodavci to ne smiju maknuti s uma, no nema potrebe za ekstremnim potezima – samo treba osigurati fer tržišnu utakmicu


Sanja Žigić, direktorica MasterCarda u Hrvatskoj


Mobilni novčanici će pokazati svoju snagu ubrzavanjem i olakšavanjem procesa kupnje u online svijetu jer oni, osim funkcije plaćanja, omogućuju i da se identificirate kao korisnik ili odobrite plaćanje biometrijskim zapisom. Autorizacija plaćanja selfijem, otiskom prsta ili glasom je već prisutna na tržištu i u nadolazećim godinama će promijeniti i olakšati način na koji kupujemo i plaćamo online.



Korištenje beskontaktnih plaćanja također se povećalo, s 10% u svibnju 2014., preko 32% u svibnju 2015. na 40% u travnju 2016. što pokazuje da korisnici kartica u Hrvatskoj vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja. Naime, beskontaktna plaćanja omogućuju brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj što ih čini idealnima za male kupnje do 100 kuna pri kojima korisnici ne trebaju unositi PIN niti potpis, ali i za iznose veće od 100 kuna za koje su PIN ili potpis potrebni.


Kako se baziraju na čip tehnologiji kao najnovijem obliku zaštite, beskontaktne kartice su sigurne, a upravo ta tehnologija osigurava da se kreira jedinstven kod prilikom svake transakcije čime su rizici prijevara svedeni na najmanju moguću razinu. MasterCard je najavio da će do 2020. postaviti prihvat beskontaktnog plaćanja kao standard za europske trgovce koji prihvaćaju MasterCard i Maestro kartice. Time će se potrošačima u Europi omogućiti da plaćaju svojim beskontaktnim karticama i uređajima s ugrađenom NFC tehnologijom na svim POS terminalima.


Rast online kupnje


Internetska kupnja je također sve popularnija u Hrvatskoj jer 83% ispitanika kupuje karticama na internetu, u usporedbi sa 73% u svibnju 2014. i 81% u svibnju 2015., a 36% njih to čini više puta mjesečno. Popularnost objašnjavaju brojne prednosti za korisnike – pristupačne cijene (ovu prednost ističe 73% online kupaca), ušteda vremena (55%), dostupnost trgovina u bilo koje vrijeme (55%) i bolja ponuda nego u klasičnim trgovinama (51%), a među prednostima ispitanici ističu i predmete koji su ekskluzivno dostupni online, kao i mogućnost dostave i bolje usporedbe cijena.


Predvodnici među onima koji uživaju u ovoj vrsti kupnje su ispitanici do 39 godina, veće platežne moći. Oko 43% ispitanika preferira inozemne e-trgovine, 16% njih domaće, dok 40% njih podjednako kupuje online u Hrvatskoj i u inozemstvu. Najčešće se kupuju odjeća, obuća i modni dodaci (62%), potrošačka elektronika (43%), predmeti za kućanstvo (26%), kozmetika i parfemi (23%) te plaćaju putovanja i ulaznice (20%). Visoko na popisu su i softver, igračke i oprema za bebe te knjige i glazba.


Iako je internetska trgovina jednostavna, sigurna i praktična, dvojbe o sigurnosti te želja za kontaktom uživo s predmetom kupnje se spominju kao prepreke za popularni e-commerce. PayPal i slične usluge pri internetskoj kupnji koristi 30% online kupaca, a plaćanje karticama 29% njih, dok među korisnicima kreditnih kartica ili kartica s odgodom plaćanja taj postotak raste na 41%. Također, korištenje kreditnih ili kartica s odgodom plaćanja na internetu raste s godinama starosti i prihodima.


Plaćanje putem mobitela


Kad je riječ o mobilnim plaćanjima, i dalje su najpopularnija SMS plaćanja koja koristi 73% ispitanika, u usporedbi sa 76% u svibnju 2015. Rast pokazuju m-banking – s 26% u svibnju 2015. na 36% u travnju 2016. – te provjera stanja računa putem mobitela – s 50% na 52% u odnosu na svibanj prošle godine. Zanimljivo je da korištenje kreditnih i debitnih kartica za internetsku kupnju putem mobilnih telefona, iako i dalje nije uobičajeno u Hrvatskoj, doživljava blagi rast među korisnicima kreditnih kartica i kartica s odgodom plaćanja – s 15% na 18%.


Istraživanje potvrđuje da su prednosti beskontaktnog plaćanja prepoznali i prihvatili korisnici u Hrvatskoj te ga svakodnevno sve više koriste. Istovremeno, mogućnosti koje nude pametni telefoni u kombinaciji s najnovijim standardima platnih terminala postavljenih u posljednje četiri godine u Europi vode prema budućnosti u kojoj će svugdje biti dostupna plaćanja pametnim telefonima. 


Prednosti elektroničkog u odnosu na gotovinsko plaćanje


Na 39. Međunarodnom skupu MIPRO2016 održan je Okrugli stol na temu »Prednosti elektroničkog u odnosu na gotovinsko plaćanje« u čijem radu je sudjelovali učesnici iz bankarstva, kartičarske organizacije, trgovine, telekoma, dobavljača aplikativnih rješenja, sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Novog Sada, te brojnih stručnjaka. O toj temi i provedenom istraživanju govorili su uvodničari mr. sc. Sergio Uran, član Programskog odbora MIPRO, prof. dr. sc. Branka Crković-Stumpf i dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Sergio Uran predstavio je prednosti elektroničkog plaćanja u odnosu na plaćanje gotovim novcem i obrazložio opisom svojstava platnih kartica i gotovog novca.


Nakon gotovo pola stoljeća od uvođenja isplate plaća putem tekućih računa građana i čekova koji su potom nadomješteni platnim karticama i infrastrukturom za elektroničko plaćanje, gotov novac je i dalje dominatni platni instrument kojim se još uvijek obavlja preko 90% platnih transakcija u maloprodaji. Od brojnih faktora koji utječu na odabir platnog instrumenata za obavljanje platne transakcije na fizičkom prodajnom mjestu u maloprodaji je i trošak na koji su posebno osjetljivi trgovci. Da je za njih povoljnija naplata gotovim novcem od platnih kartica potvrđuju i objave u izlozima s popustima za plaćanja gotovim novcem i kod onih koji prihvaćaju platne kartice. Smatra da je to još uvijek nedovoljno istražena tema pa je predstavio rezultate istraživanja troška platne transakcije gotovim novcem i praksu korištenja platnih instrumenata kod nas.


Troškovi platnih instrumenata


Branka Crnković-Stumpf istražila je troškove platnih instrumenata i ustanovila da su izvori podataka o tome za stručnu javnost djelomično ili potpuno dostupni. Za razliku od toga podaci o tome dostupni su za 27 članica EU u Studiji ECB iz 2012. godine. Zahvaljujući dostupnim podacima s portala HNB i DSZ popunjena tablica objavljena u toj studiji za 27 članica s podacima za Hrvatsku, ali bez vrijednosti za društveni trošak platnih instrumenata i njihov udjel u BDP. Time je ilustriran izazov koji je potakao MIPRO da inicira tu temu.


Prezentirala je svoje nalaze o troškovima gotovog novca temeljenih na podacima koje je uspjela prikupiti s portala HNB i iz jednog trgovačkog lanca, ali samo o trošku gotovog novca dok iste za platne kartice iz razloga povjerljivosti nije smio dati. Koristeći se iskustvenim podacima, izložila je trošak isplate gotovog novca na šalterima, bankomatima, EFTPOS terminalima i ostalim kanalima koji su u 2014. godine iznosili oko 0,5 miljarde kuna i trošak trgovaca pri naplati fiskaliziranih računa koji je u istoj godini iznosio oko 0,3 miljarde kuna, čime je obuhvaćeno 59,2% od iznosa isplaćenog gotovog novca dok su troškovi za korištenje preostalog djela izazov koji implicira suradnju s HNB i drugima uključenim u cirkulaciju gotovog novca.


Sklonosti građana prema gotovini


Davor Mance je komentirao nalaze obrade ankete koju je proveo putem Interneta u populaciji od gotovo deset tisuća adresa na koje je poslan poziv za popunu Upitnika čemu je pristupili oko 5% njih. Ciljevi ankete su bili utvrđivanje sklonosti građana prema načinu plaćanja pri kupnji i plaćanja računa gotovim novcem odnosno platnim karticama, ispitivanje percepcije građana o pogodnostima korištenja platnih kartica i ispitivanje stajališta građana o prodajnim mjestima koja ne primaju platne kartice.


Posebno upada u oči podatak o često naglašenoj anonimnost kod plaćanja, za što je gotov novac u prednosti u odnosu na platne kartice, koja je važna tek za 9% ispitanika dok na prodajnom mjestu koje prihvaća platne kartice gotov novac će koristiti ovisno o iznosu računa kojeg plaća 42% ispitanika, zbog popusta 29%, brzine obavljanja operacije plaćanja 28%, zbog jednostavnosti i navike, 26% a zbog osjećaja sigurnosti svega 8%.