Foto R. Brmalj
RIJEKA Zavod za kardijalnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka još je jedno mjesto u riječkoj bolnici koje se može pohvaliti da im je novi način plaćanja bolnicama povećao opseg posla, ali i omogućio uvođenje nekih novih tehnika i metoda. Pročelnik Zavoda za kardijalnu kirurgiju doc. dr. Igor Medved ističe da je novo funkcioniranje riječke bolnice značajno povećalo broj operacija koje obavljaju kardijalni kirurzi. U ovom trenutku to iznosi oko 30 posto više u odnosu na prošlu godinu, a doc. dr. Medved vjeruje da će ove godine Zavod za kardijalnu kirurgiju dosegnuti 450 operacija godišnje. Lista čekanja je manja od mjesec dana, a svi se hitni pacijenti operiraju praktički odmah, unutar tri do četiri dana.
Ugradnja umjetne aorte
– To sve iziskuje veća financijska ulaganja, no s novim obračunima u zdravstvu uspjeli smo doći do toga da ono što fakturiramo prema HZZO-u, sada je dvostruko više nego što je bilo prethodnih godina. Ujedno, s povećanjem broja operacija, u zadnjih godinu dana uveli smo i nekoliko novih metoda. Neke metode vezane su isključivo uz kardijalnu kirurgiju pa tako sada u velikim operacijama grudne aorte možemo u potpunosti zbrinuti ortu s novim ugradbenim materijalom koji smo dobili. Razvijamo program u kojem je već prošlo desetak pacijenata kojima je ugrađena umjetna aorta – kaže doc. dr. Medved.
Indikacije za ugradnju umjetne aorte su velika proširenja grudne aorte gdje je aneurizmom zahvaćena cijela aorta. Ranije su riječki kardiokirurzi u jednom činu mogli riješiti samo jedan dio aorte, dok su u drugom njihovi kolege kardiolozi postavljali graft-stent. Sada se taj problem u KBC-u Rijeka rješava u jednom aktu, budući da je umjetna aorta koja se ugrađuje kombinacija stent-grafta i kirurškoga grafta pa se problem aorte može riješiti istovremeno u čitavoj dužini. Na taj način smanjuju se troškovi i skraćuje vrijeme liječenja, a trenutno se ova metoda operacije u Hrvatskoj izvodi jedino u KBC-u Rijeka i KB-u Dubrava.
– S druge strane, unazad posljednje dvije godine uveden je program popravka aortalne valvule gdje određenom broju pacijenata aortalni zalistak više ne zamjenjujemo umjetnim, već »popravljamo« zalistak samog bolesnika što pacijentu znatno olakšava život jer ne mora uzimati dodatne lijekove za razrjeđivanje krvi. To pacijentu omogućava da i dalje bude fizički aktivan, što je posebno važno kod mlađih ljudi, a ujedno omogućava bolju kvalitetu života i veće preživljenje u odnosu na pacijente kojima je ugrađena umjetna valvula. Zalistak se popravlja na način da se napravi svojevrsni »face-lifting« listića. Ako ultrazvuk na kraju operacije pokaže da zalistak funkcionira dobro, time je završena operacija za tog bolesnika – objašnjava doc. dr. Medved.
Prema njegovim riječima, riječki Zavod za kardijalnu kirurgiju u zadnjih godinu dana kompletno je implementirao novi program mehaničke potpore srcu i time se praktično približio vodećim hrvatskim kardiokirurškim centrima: KBC-u Zagreb i KB-u Dubrava. Radi se o mehaničkoj potpori srca u koju je potpunosti uveden ECMO sustav. Dosad je u riječkoj bolnici ugrađeno 25 takvih pomoćnih sustava koji se ugrađuju bolesnicima kojima srce nakon operacije ne može funkcionirati. ECMO sustav daje vrijeme bolesniku da se njegovo srce oporavi, a taj uređaj postavlja se i kod teških upala pluća kojih je samo ove godine u riječkoj bolnici bilo osam.
Preživljavanje 50 posto
Manje transplantacija
– Kandidata ima, ali raspoloživih organa ima 40 do 50 godišnje i imamo dvije bolnice koje već rade transplantacije srca s izvanrednim rezultatima. Pitanje je, je li onda Hrvatskoj potreban još jedan transplantacijski centar za srce. Smatra se da će se broj transplantacija srca u svijetu smanjivati uslijed nedostatka organa te da je budućnost u mehaničkoj potpori i umjetno razvijenim mehaničkim srcima – upozorava doc. dr. Medved.
Pacijenti u riječki Zavod za kardijalnu kirurgiju tradicionalno dolaze uglavnom iz Primorsko-goranske županije, Istre i Ličko-senjske županije. Ono po čemu se pacijenti razlikuju u odnosu na razdoblje prije desetak godina jest njihova dob.
– Prosječna dob naših pacijenata sve je starija. Prije petnaestak godina bila je oko 65 godina, a sad je već 75 godina. Danas dob više nije kontraindikacija za operaciju, ali sigurno da je smrtnost u tih bolesnika veća jer sa sobom osim srčane bolesti, donose još dodatne bolesti. Dob naših bolesnika će se povećavati zbog bolje kvalitete života i medicinske skrbi. Invazivna kardiologija pritom rješava početne stadije bolesti, no nažalost ni mi, ni kardiolozi zasad ne uspijevamo izliječiti početnu bolest koja je uzročnik ishemične bolesti srca u većine naših bolesnika, a to je ateroskleroza. Naime, još uvijek ne postoji čarobni lijek za aterosklerozu, kaže doc. dr. Medved.
Riječki kardiokirurzi kroz dva će tjedna uvesti i program u kojem će vene potrebne za premosnicu na srcu vaditi kroz mali rez na nozi. Kad bude uveden taj program, velika većina pacijenata više neće morati imati rez preko cijele noge, već nekoliko sitnih rezova kroz koje se uz pomoć posebnih uređaja vade vene. S tim je povezan i program koji će riječki Zavod za kardijalnu kirurgiju razvijati u suradnji s Univerzitetskim kliničkim centrom Ljubljana. Radi se o minimalno invazivnim zahvatima na aortalnim i mitralnim valvulama čime će se kod pacijenata kod kojih je to moguće izbjeći veliki rez preko prsa.
– Ono što pacijenti moraju imati na umu jest da nije svaki pacijent pogodan za svaki zahvat. Isti zahvat nije moguće kod svakoga učiniti. Moraju nam vjerovati kad im govorimo da je najvažnija njihova sigurnost, a kozmetički pristup u kardijalnoj kirurgiji ne može biti nit vodilja na temelju koje ćemo izabrati metodu operacije, zaključuje doc. dr. Medved.
