Razgovor

Viktor Peršić: Briga o zdravlju sportaša velika je odgovornost

Aleksandra Kućel Ilić

U bolesti se pokreće određeni genski mehanizam koji tjera srce da se mijenja i adaptira na nove okolnosti, što s jedne strane predstavlja adaptaciju, ali u ekstremnim sportovima može dovesti do lošeg ishoda



Više od 400 sudionika, od čega 50 predavača iz Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije, te iz Belgije, Velike Britanije, Italije, Švedske i Njemačke, okupio je deseti, jubilarni ehokardiografski kongres održan u Poreču u drugoj polovici svibnja ove godine.


Kongres CroECHO 2019. je protekao u organizaciji Radne skupine za ehokardiografiju i slikovne metode u kardiologiji Hrvatskog kardiološkog društva, uz podršku Europskoga udruženja za kardiovaskularno oslikavanje, te uz predsjedavanje dr. Viktora Peršića, kardiologa i ravnatelja Thalassotherapije u Opatiji i prof. Jadranke Šeparović Hanževački iz KBC-a Zagreb.


– U središtu kongresa bile su zanimljive kardiološke teme u kojima ehokardiografija ima središnju ulogu u kliničkom odlučivanju, kao i klinički scenariji gdje je potreban svrsishodan izbor i klinička interpretacija više slikovnih metoda u donošenju kliničke odluke. Program su činila plenarna predavanja, znanstvena priopćenja, ehokardiografski tečaj te interaktivni edukativni sadržaji – rekao je nakon kongresa dr. Viktor Peršić, po čijim riječima je ovaj kongres usmjeren na sadržaje od najvećeg interesa za kardiologe i buduće kardiologe, a okupio je ponajbolje domaće i međunarodne stručnjake, europski »vrh«. Na kongresu se govorilo, između ostalog i o kardiovaskularnom oslikavanju u vrhunskom natjecateljskom sportu i tome je li poznata ideja vodilja »brže, više, jače« baš uvijek sigurna…





– Bio sam nedavno u Lisabonu, u Portugalu gdje sam upoznao pacijenta koji ima transplatirano srce, no on je pravi fenomen. Unatoč transplatiranom srcu, bavi se ekstremnim sportom, trčanjem na 100 kilometara. Jedan takav pacijent postoji i ovdje, kod nas i kako bih mogao pratiti njegovo napredovanje u vožnji bicikle, učinio sam nešto što mi je ranije bilo strano – pridružio sam se društvenoj mreži – otkrio nam je jednu zanimljivost iz svoje liječničke karijere ravnatelj opatijske Thalassotherapije.



Uspješna suradnja sa sportašima


– Briga o zdravlju vrhunskih sportaša u svakom slučaju predstavlja veliku odgovornost, zahtijeva interdisciplinarnost, kadrovsku ekipiranost, ali i opremljenost modernom medicinskom opremom. Duži niz godina Thalassotherapia Opatija uspješno surađuje sa sportašima i sportskim klubovima iz cijele Hrvatske, ali skrbi i o internacionalnim ekipama. Medicinska oprema i posebno educirano osoblje nam omogućuje da sportašima pružimo najbolju zdravstvenu skrb iz svih aspekata njihovih potreba. Osnovni cilj je prije svega izbjeći neželjene događaje na sportskim terenima od sportskih povreda do onih najtragičnijih – iznenadne srčane smrti sportaša. Ti se neželjeni događaji najčešće dešavaju u sportskim arenama i redovito u javnosti i stručnim krugovima potiču brojna i značajna pitanja. Sudimo li prema intenzitetu tjelesnog opterećenja koji potiče biciklizam, naporima koje biciklisti moraju savladati ili tragičnim događajima koji su pratili ovaj sport, biciklizam sasvim sigurno možemo svrstati u kategoriju »najopasnijih« sportova. Prisjetimo se 21-godišnjeg belgijskog biciklista Johana Sermona, pa Nizozemca Zermona, Španjolca Jimeneza koji su vrlo mladi doživjeli iznenadnu srčanu smrt – naveo je dr. Peršić, dodavši i kako je dolazak Tinkoff Teama bio prvi dolazak jedne »world tour« ekipe u Hrvatsku i opatijsku Thalassotherapiju, a u njezinim redovima nalaze se biciklisti koji su osvojili apsolutno sve u ovom sportu. Njihov ponovni dolazak u istu ustanovu u Opatiji bio je dokaz da se posao s Tinkoffom kvalitetno odradio.


Talijani kao uzor


– Statistika kaže da na 100.000 sportaša, tri osobe izgube život uslijed iznenadne srčane smrti. To nije velik broj, ali otvara mnoga pitanja, od onog kako takve događaje prevenirati, do toga zašto se to uopće dešava. Po uzoru na Talijane koji su zbog učestalosti ove pojave problemu pristupili vrlo ozbiljno, pa danas imaju i Institut za sport, naša je želja da u istraživačkom dijelu napravimo iskorak, te da izučimo one koji bi se obrazovali da mogu takve situacije kod sportaša na vrijeme prepoznavati. Krenuli smo stoga u smjeru otvaranja postdiplomskog studija u Rijeci koji bi obuhvaćao i spomenutu problematiku iznenadne srčane smrti kod mladih sportaša, najavio je dr. Viktor Peršić.


Po njegovim riječima, ona klasična liječnička preporuka pacijentima »morate se više kretati«, nije tek puka rečenica. Tjelesna aktivnost je promovirana u zdravstvene svrhe, a u kardio-vaskularnoj zajednici je važnost kretanja istaknuta još agresivnije, budući da je to i terapijska mjera kod kardio-vaskularnih bolesti.


– Terapijski odskok o važnosti kretanja učinjen je upravo u poveznici sa sportom. Povezanost sporta i zdravlja se godinama intenzivno proučava, čak i do te mjere da se istražuje i druga krajnost, odnosno može li sport biti štetan za zdravlje. Otkrilo se da se u bolesti pokreće određeni genski mehanizam koji tjera srce da se mijenja i adaptira na nove okolnosti, što s jedne strane predstavlja adaptaciju, ali u ekstremnim sportovima može dovesti do lošeg ishoda, a u zdravlju, kada srce opteretimo fizičkom aktivnošću, pokreće se sasvim suprotan mehanizam koji zapravo adaptira to srce i čini ga drugačijim, da se može oduprijeti fizičkom opterećenju koje je pred njime. To smo još davno nazvali »sportskim srcem« – pojasnio je dr. Peršić. Kaže da bi se iz navedenog vrhunske sportaše moglo smatrati najdinamičnijim i najzdravijim članovima našeg društva, no kada se dogode njihove iznenadne smrti, to nas emotivno »dohvati« i senzibilizira i nameću se pitanja je li bavljenje sportom doista zdravo, je li netko odgovoran što se to dogodilo i je li se tragedija mogla spriječiti. U tom kontekstu, smatra dr. Peršić, pristup tom području treba biti na puno višoj razini i to sa svih aspekata, od nastavne, do stručne razine.


Nema egzaktne statistike


– Nedavno smo u suradnji s Riječkim sveučilištem bili na gostovanju u Rimu i po uzoru na njih bismo željeli imati nešto slično i u Rijeci. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci želimo promovirati takvu aktivnost, otvoriti postdiplomski studij, a podršku iz Rima smo dobili. Osnovno je kako razlučiti zdravo od bolesnog srca kod vrhunskih sportaša i kako utjecati na to da se loši ishodi u sportskim arenama spriječe. Hrvatska ne vodi egzaktnu statistiku, ali se može reći da negdje između jedne i tri osobe na 100.000 sportaša umire od iznenadne srčane smrti. Thalassotherapija je jedan od glavnih partnera u toj priči koja će dobiti nova poglavlja jer se čitav niz godina bavi ovom problematikom i u stručnom je smislu vrlo opremljena. U sportskoj se kardiologiji može nositi sa svakim izazovom i u dosadašnjoj praksi smo pružali naše usluge vrhunskim sportašima koji se bave različitim sportovima, od boksača, svjetskih rekordera u ronjenju pod ledom, do vrhunskih biciklista, nogometaša, rukometaša… Jer, na televiziji se čuju uznemirujuće vijesti o onim slučajevima kod kojih se nije pravovremeno reagiralo, pa treba ići u smjeru da se uz pomoć stručnih znanja i pravovremenog prepoznavanja bolesti, broj takvih slučajeva svede na minimum. Novi postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu mogao bi se otvoriti u roku od godine dana. Taj je studij pred realizacijom, okupili smo respektabilnu ekipu predavača iz Italije, Njemačke i Hrvatske, te Ujedinjenih Arapskih Emirata, ljude koji zbilja nešto znače u svijetu medicine, pa stoga vjerujem i da će kvaliteta programa biti vrlo visoka. Treba nam snažan vjetar u leđa da postanemo područje u ovom dijelu Europe koje zaista iskače u tretiranju ove važne problematike – zaključio je dr. Viktor Peršić.