Izloženost česticama koje nastaju izgaranjem goriva i stalnoj prometnoj buci dovodi do povećanja stupnja kalcifikacije aorte koja je uzrokuje koronarne bolesti
ZAGREB Izloženost zagađenju ispušnim plinovima i buci u području velikih prometnica dugoročno dovodi do ateroskleroze, bolesti krvožilnog sustava koja može rezultirati srčanim i moždanim udarom, pokazala je njemačka studija čiji su rezultati predstavljeni na simpoziju Europskog kardiološkog društva u Rimu.
U studiji je sudjelovalo 4.814 ispitanika koji žive blizu glavnih prometnica kojima dnevno prođe veliki broj vozila, a ispitivale su se posljedice njihove izloženosti česticama koje nastaju izgaranjem goriva i stalnoj prometnoj buci.
Oba su faktora, pokazalo je istraživanje, dovela do povećanja stupnja kalcifikacije aorte koja dovodi do opstruktivne koronarne bolesti i povećane smrtnosti. Za svako povećanje buke od 2,4 mikrometra, stupanj kalcifikacije rastao je za 20 posto, a na svakih 100 metara bliže prometnici za dodatnih 10 posto.
Posebno je povećanje rizika od ateroskleroze uočeno kod osoba izloženih noćnoj buci.
Ovo nije prva studija koja je utvrdila povezanost između cestovnog prometa i srčanih bolesti.
Prošle su godine danski znanstvenici utvrdili da prometna buka značajno povećava rizik od srčanog udara. Prema toj studiji, za svakih 10 decibela više, rizik od infarkta raste za 12 posto.
Utvrđeno je da ugljični dioksid i druge štetne čestice koje proizvode automobili, djeluju prema istim biološkim matricama kao i prometna buka.
I jedni i drugi dovode do disbalansa u nervnom sustavu koji regulira krvni tlak, lipide i razinu glukoze u krvi.
I švicarski su znanstvenici u nedavnom istraživanju utvrdili da ljudi koji žive blizu zračne luke imaju povećani rizik za razvoj mnogih srčanih bolesti, uključujući i srčani udar.
Nakon što su izuzeli učinak onečišćenosti zraka, životne dobi i primanja, došli su do zaključka da je rizik za srčani udar čak 50 posto veći kod ljudi koji su izloženi razini buke od 60 decibela tijekom 15 ili više godina.
Hrvatski kardiolozi prometnu buku i zagađenje zasad nisu stavili na popis rizičnih faktora za srčane bolesti među kojima su pušenje, pretilost i manjak tjelesne aktivnosti, no prema riječima Davora Miličića, dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i jednog od vodećih kardiologa u zemlji, sva će se relevantna istraživanja i njihove rezultate i hrvatski kardiolozi uzeti u obzir.
U stambenim četvrtima u blizini zračnih luka buka premašuje 100 decibela.
Osim što djeluje na krvožilni sustav, buka ometa i san, što također može imati ozbiljne zdravstvene posljedice u vidu hipertenzije i drugih rizičnih faktora za infarkt, upozorili su američki znanstvenici, a čak je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala buku iz okoline kao »štetno zagađenje» sa psihosocijalnim i fiziološkim posljedicama.
Znanstvenici preporučuju vlastima da istraže razinu buke uzrokovanu prometom, donesu akte kojima će je držati pod kontrolom i popraviti javnozdravstvenu sliku populacije.
