Slomljeno srce »Broken heart syndrome« ili stresna kardiomiopatija liječi se jednako kao i klasični infarkt, odnosno na intenzivnoj njezi, jer pacijentice mogu imati sve komplikacije kao klasični infarkt pa i umrijeti u toj fazi, objašnjava dr. Alen Ružić
Žensko srce puno je tajni. To nije samo klišej petparačkih romana, već odnedavno i velik znanstveni izazov koji bi mogao spasiti živote brojnih žena. Enigma ženskog srca zaista postoji i sve se više medicinskih istraživanja i znanstvenih članaka bavi razlikama između srčanih bolesti u muškaraca i žena.
Tako u ovom trenutku postoje dvije inicijative, europska i američka, čiji je cilj senzibilizirati stručnu, ali i opću javnost da ne zanemaruje razlike i posveti dovoljno pažnje ženama i njihovom srcu.
Naime, iako na šest muških srčanih udara u pravilu dolaze tek tri ženska, posljedice infarkta u žena mogu biti fatalnije. To potvrđuje i prof. dr. Alen Ružić, pročelnik Odjela za kardiomiopatije, upalne i valvularne bolesti srca u Kliničkom bolničkom centru Rijeka .
Puno pogubnije
– Kad nastanu, kod žena su infarkti puno pogubniji jer imaju težu klinički sliku, oštećenja na srcu su obično veća, a same komplikacije, kako rane, tako i kasne, puno ozbiljnije. Neovisno o dobi njihov infrakt obično uvijek ima puno težu kliničku sliku. To se objašnjava specifičnostima ženskog tijela, no detalje ne znamo i to je još uvijek velik znanstveni izazov. Većina studija iz kojih crpimo znanja nema komponentu usporedbe muškaraca i žena, kaže prof. dr. Ružić koji kao razlog ovakvom zakašnjenju u istraživanju spolnih razlika ističe nekoliko važnih parametara koji su trebali biti ispunjeni da bi se takve razlike uopće uočile. Tako je trebalo dobiti studije s puno bolesnika, a trebao se dogoditi i napredak same medicine koji je omogućio produljenje životnog vijeka zbog čega nekad, kad je prosječno trajanje života bilo 55 godina u oba spola, takve razlike nisu mogle biti izražene.
Jedan od razloga manjkavih studija svakako je u činjenici da je infarkt još uvijek osjetno češći u muškaraca. Pored toga prosječna dob u kojoj se infarkt javlja u muškarca je 55 godina, a kod žena između 68 i 70 godina. Tu veliku ulogu imaju ženski spolni hormoni koji u ovom slučaju imaju zaštitnu funkciju.
Kako objašnjava prof. dr. Ružić radi se o čitavom nizu mehanizama koji su prilično kompleksni, ali koji djeluju na svimm razinama i dijelovima stijenke krvne žile. Najznačajnije je da spriječavaju disfunkciju endotela odnosno unutrašnjeg sloja žile i zbog toga kod žene koja je mlada i ima normalan krvni tlak, čak i ako ima visok kolesterol, ukupan rizik za razvoj bolesti srca malen za razliku od njezina muškog vršnjaka s istom kliničkom slikom. Zbog toga se u općoj populaciji žena, problemi najčešće počinju javljati nakon menopauze.
Kada su već sve hrvatske bolnice ukinule podjele na muški i ženski odjel na kardiologijama, u riječkoj bolnici ta je podjela ostala te ispada da je riječka Kardiologija u ovom trenutku u potpunosti »up to date«. Odjel kojeg vodi prof. dr. Ružić s obzirom na svoju veličinu nije pratio trend razdvajanja već su ostala dva paralelna sustava ispalo je da je bilo dobro čuvati tu razliku.
– Mi ujedno i sami radimo svoje statistike koje potvrđuju sve ove navedene razlike. Imamo veliku bazu pacijenata koje pratimo kontinuirano – kaže pročelnik Odjela za kardiomiopatije, upalne i valvularne bolesti srca u Kliničkom bolničkom centru Rijeka koji uskoro planira organizirati kongres posvećen razlici između srčanih oboljenja u žena i muškaraca.
Hormonska prevencija
– Jedno od otvorenih pitanja danas je treba li žena nakon menopauze koristi hormone za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Tu još uvijek nema konkretnog odgovora jer ti hormoni povećavaju rizike od nekih drugih bolesti; rizike od zloćudnih bolesti ili primjerice rizike od tromboembolije. No, u svakom slučaju jedna od prednosti ženskog spola je da upravo taj normalni hormonalni ciklus čini žene otpornijima nego što bi bile bez njega. Nakon menopauze možemo reći da se hormonski status žena izjednačava s onim kao u muškaraca i tada u kroz deset do 20 godina žene sustižu muškarce po pitanju skleroze. Tad se dešavaju ubrzani procesi ateroskleroze i na to moramo paziti, truditi kako bi u žena iza menopauze sačuvali sve one prednosti i ono zdravlje koje su do tada uspjele sačuvati. To je vrijeme za intezivne mjere prevencije, ističe prof. dr. Ružić.
Stručnjaci se sve više bave još jednom zamkom kod ženskog infarkta, a to su njegovi simptomi. U žena je netipična lokalizacija boli uslijed infarkta puno češća, što ih ujedno može znatno kasnije dovesti liječniku. Tipična bol kod infarkta je stezanje u prsima koja se javlja na provokaciju napor, hladnoću, velik obrok i pred jutro. Ponekad ta bol ide u lijevu ruku, često u vilicu i praćena je vegetativnim znacima poput hladno oznojene kože. Netipični bolovi i simptomi puno se češće susreću u žena kod kojih se infarkt često manifestira kao mučnina i kroz bolove u trbuhu.
– Kod žena su češći niže smješteni bolovi u trbuhu kod akutnog infarkta. Svaka takva netipična klinička slika može dovesti do kasnog i prekasnog otkrivanja, a kod žena trebamo biti posebno oprezni jer kod njih infarkt vrlo često imitira želučane bolove, upozorava prof. dr. Ružić.
EKG promjene
– Iz mog iskustva: bankarica smijenjena s čela uprave banke, žena neposredno nakon rastave braka, smrt supruga i otkrivena maligna bolest, dakle sve veliki stresovi – prisjeća se prof. dr. Ružić koji kaže da je samo u ovoj godini u riječkoj bolnici liječeno pet žena sa »slomljenim srcem«.
Kako objašnjava prof. dr. Ružić, riječ je o kliničkoj slici koja u potpunosti izgleda kao infarkt – bolesnica ima bolove, EKG promjene i promjene nalaza u krvi dok se na ultrazvuku ili nekoj od drugih vizualnih metoda čitav dio srca prema njegovom vršku vidi kao mrtav. Nalaz koronarografije, s druge strane, pokazuje uredne žile. Slomljeno srce liječi se jednako kao infarkt i s pravovremenim liječenjem potpuni oporavak nastupa za najviše dva tjedna.
– Jedina razlika je u tome što se pacijentice u tom ranom razdoblju moraju liječiti kao klasični infarkti, kao što bi narod rekao, na aparatima, odnosno na intenzivnoj njezi, jer mogu imati sve komplikacije kao klasični infarkt pa i umrijeti u toj fazi. Nema podataka da se takav sindrom javljava ponovo. Obično se dešava jednom u životu i ono što je interesantno – ovaj sindrom ne zahvaća muškarce. Teorija mnogo. Prvo je pitanje – zašto to uopće nastaje? Misli se da veliki stres izaziva preplavljivanje organizma adrenalinom i da onda krvne žila kod žena koje su u tom slučaju obično u godinama iza menopauze regiraju patološki na taj poticaj. Kod mlađih žena to ne nalazimo, iako mlađe žene u aktivnoj dobi imaju veću učestalost stresa. Smatra se, naime, da ih spolni hormoni štite i da njihove žile nemaju takve patološke reakcije. Kod muškaraca se pak smatra da ovaj sindrom ne nastaje jer su oni skloni aterosklerozi pa ako to i nastane, onda i izgleda kao pravi infrakt, opisuje prof. dr. Ružić.
