Snimio Roni BRMALJ
zlaziti s takvom izjavom bez prethodne diskusije nepromišljeno je, ističe prof. dr. Pero Lučin. Centralizacija u funkcionalnom smislu nije dobra, jer su KBC-i i znanstvene institucije, poručuje prof. dr. Tomislav Rukavina
Je li najava novog ministra zdravlja Darija Nakića da će samo KBC Zagreb u budućnosti biti u vlasništvu države i pružati vrhunsku zdravstvenu skrb, a ostali KBC-i prijeći u vlasništvo županija i baviti se manje kompleksnim zahvatima, ujedno i najava centraliziranja hrvatskog zdravstva koje će se razvijati u samo jednom gradu i u jednom centru? Naime, zagrebačko Rebro, prema nakanama novog ministra, trebalo bi u budućnosti rješavati najkompleksnije slučajeve, dok bi preostala tri KBC-a svojim radom na neki način stručno rasteretili centralnu hrvatsku bolnicu za koju ministar drži da je neprihvaljivo da se bavi rutinskim operacijama žuči i bruha.
Štimac: KBC Rijeka želi i dalje pružati vrhunsku medicinu
S druge strane, KBC Rijeka u posljednjih je godinu dana napravio niz iskoraka na stručnom i znanstvenom planu, uveo je niz novih tehnologija i izveo nekoliko pionirskih zahvata poput primjene tehnologije 3D printanja u raznim granama medicine. Očekivano, riječka stručna i politička javnost oštro je osudila ovakvo razmišljanje ministra zdravlja.
Loša poruka
Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra da je riječ o nepromišljenoj izjavi kakvu ne bi smio davati jedan ministar prije nego što sagleda cjelokupnu sliku Hrvatske, počevši od političkih, društvenih, ali i demografskih prilika.
– Izlaziti s takvom izjavom bez prethodne diskusije na širokoj političkoj i društvenoj razini u kojoj bi se sagledala cijela Hrvatska, promišljalo gdje će ljudi živjeti i kako će se pojedini dijelovi zemlje razvijati, nepromišljeno je. Ministar bi se trebao suzdržavati od takvih izjava koje poručuju da će vrhunska medicina i znanost biti samo na jednom mjestu, dok će ostali centri biti drugorazredni. Sasvim suprotno, Hrvatska treba imati barem četiri regionalna centra u kojima će se razvijati vrhunska medicina i pritom razvijati pametne specijalizacije tih centara, rekao je Lučin koji ovu poruku novog ministra zdravlja smatra lošom porukom za sve one koje aktualna vlast poziva da ostanu u Hrvatskoj.
– Pozivati ljude na povratak u domovinu, a onda ih slati u Zagreb po vrhunsku medicinu, zapravo je poruka da ne ostaju ovdje i ne dolaze natrag u Hrvatsku – smatra Lučin.
Kirin: Treba točno znati gdje će se što operirati
– Kad država do kraja sanira KBC Rijeka, kad izgradi novu bolnicu i kad ojača proračun županija, onda Primorsko-goranska županija može preuzeti KBC Rijeka, izjavio je Komadina, dodajući da se teret državnih dubioza ne može prebacivati na regionalnu upravu i tražiti od nje da preuzima njezine dugove.
Suprotan proces
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ističe da unotač decentralizaciji koju je najavljivala nova Vlada, ovakve izjave dokaz su da će se provoditi upravo suprotan proces – još veća centralizacija.
– Rijeka je, poput Osijeka i Splita, važan i snažan sveučilišni i znanstveni centar, tako da treba razmišljati o osnivanju sveučilišnih bolnica u tim gradovima, a koje će pružati vrhunsku zdravstvenu uslugu, ali jednako tako i vrhunski znanstvenoistraživački rad te vrhunsku edukaciju za nove liječnike i ostale zdravstvene radnike. Kada govorimo o eventualnoj promjeni vlasničke strukture, minimum pristojnosti i korektnog poslovnog odnosa bi podrazumijevao suglasnost eventualnih budućih vlasnika, kao i jasnu sliku osiguranja financijskih sredstava za funkcioniranje KBC-a. Umjesto ovakvih paušalnih izjava, očekujem da Ministarstvo zdravlja nastavi realizaciju projekta izgradnje nove sveučilišne bolnice na Trsatu, za što su stvoreni svi preduvjeti – poručio je Obersnel.
KBC Rijeka i riječki Medicinski fakultet, čiji je osnivač u oba slučaja država, surađuju na više razina. Osim što je bolnica nastavna baza fakulteta, Medicinski fakultet ulaže i opremu bolnice pa je tako nedavno za KBC Rijeka prvi u Hrvatskoj nabavio sofisticirani endomikroskopski uređaj u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna. KBC Rijeka i Medicinski fakultet zalažu se da koncept sveučilišnih bolnica uđe u hrvatske zakone jer u tome vide veliku mogućnost za daljnji razvitak medicinske znanosti i struke u Rijeci. Prof. dr. Tomislav Rukavina, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, kazao je da je za provođenje ideje ministra Darija Nakića najprije potrebno mijenjati zakon.
– Zna se točno što je klinički bolnički centar i tko mu je osnivač. To ima svoju zakonsku osnovu pa je prema tome za takav potez potrebno mijenjati zakon. No, takva ideja definitivno nije dobra jer se tako radi centralizaciji koja u funkcionalnom smislu ne može biti dobra. Osim toga, klinički bolnički centri su i znanstvene institucije koje obrazuju kadrove u zdravstvu pa ako smo već svjesni manjka zdravstvenih djelatnika, treba nam biti jasno da samo Zagreb neće imati dovoljno kapaciteta za njihovu edukaciju, ističe Rukavina.
Put u privatizaciju
Saborska zastupnica Mosta i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo dr. Ines Strenja Linić kaže da u obzir dolazi jedino scenarij po kojem bi KBC Zagreb bio bolnica nulte kategorije, dok bi se paralelno razvijala četiri regionalna sveučilišna medicinska centra.
– Most se i dalje zalaže za razvoj četiri regionalna sveučilišna medicinska centra – o čemu smo razgovarali i u pripremi ključnih smjernica reformske vlade i u čemu smo postigli suglasje. Hoće li biti jedna nacionalna bolnica nulte kategorije, četiri velika regionalna centra koja će biti financirana od strane države ili regija – ostaje tek na daljnjoj raspravi i odluci, možda i na odluci o regionalizaciji naše zemlje. Zasigurno je da će KBC Rijeka i dalje biti u samom vrhu hrvatske medicine, što po svojoj stručnoj razini, ali i značaju u ovoj regiji, zasigurno zaslužuje, poručuje riječka neurologinja.
Siniša Varga, bivši ministar zdravlja, aktualni saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo te trenutno jedan od najvećih kritičara poteza svog nasljednika, manje je optimističan. U izjavi o centraliziranju vrhunske državne medicine u samo jednoj zdravstvenoj ustanovi, vidi ministrovu težnju prema privatizaciji zdravstva.
– Činjenica je da političke strukture na lokalnoj i regionalnoj razini žele imati utjecaj na bolnice na njihovom području koje su u vlasništvu države, ali funkcioniraju i na lokalnoj i regionalnoj razini. No, kad sam kao ministar upitao župane i gradonačelnike žele li preuzeti samo 20 posto upravljanja bolnicama, rekli su: da, ali samo da nemamo veze s gubicima bolnica. Što bi se dešavalo u slučaju da ravnatelj nekog od KBC-a u vlasništvu županije dođe pred župana s gubitkom bolnice od 30 ili 40 milijuna kuna? Bolnica bi vjerojatno otišla u stečaj, a onda bi je kupio neki privatnik i privatizirao. Mislim da sve ovo vodi privatizaciji zdravstva kojoj je aktualni ministar, čini mi se, prilično sklon – upozorava Varga.
