Tršćanski centar istražuje lijek koji bi se mogao primijeniti kod osoba nakon preživljenog srčanog udara kada dolazi do znantnog oštećenja tkiva organa
RIJEKA Novi tip genske terapije u liječenju kardiovaskularnih bolesti koji razvija Međunarodni centar za genetski inženjering i biotehnologiju u Trstu predstavio je jučer u riječkom Kampusu direktor ovog centra prof. dr. Mauro Giacca. Tršćanski centar istražuje lijek koji bi se mogao primijeniti kod osoba nakon preživljenog srčanog udara kada dolazi do znantnog oštećenja tkiva samog organa i smanjivanja njegove funkcije. Novi biološki lijek trebao bi se temeljiti na maloj nukleinskoj kiselini koja bi se injektirala u srce i omogućila njegovu regeneraciju.
– Naši su laboratoriji usmjereni na jedan od trenutačno najvećih svjetskih javnozdravstvenih problema, a to su kardiovaskularne bolesti. Naime, trenutno jedna od tri osobe u svijetu umire od kardiovaskularnih bolesti. Glavni problem kod ovih bolesti jest kako kod osobe koja je preživjela infarkt i ima vidljive posljedice na tkivu i funkciji srca, regenerirati oštećene organe i vratiti bolju funkciju srca. Zbog posljedica preživljenog srčanog udara i zatajenja srca godišnje u svijetu umire 15 milijuna ljudi, a šanse za petogodišnje preživljavanje kod takvih pacijenta su pedeset posto, objašnjava Giacca.
Ističe da su njihova istraživanja na malim životinjama dala vrlo obećavajuće rezultate zbog kojih vjeruje da istraživanje primjene novih molekula koje se nazivaju mikroRNK u liječenju bolesti ima realan cilj. Naime, neke od mikroRNK stanica sudjeluju u stvaranju stanica srca tijekom embrionalnog razvoja, a kako tvrdi Giacca, kad se primjene na srčani mišić nakon infarkta pomožu u njegovoj regeneraciji.
– Jedan od misterija biologije jest svakako i pitanje zašto se srce ne regenerira tijekom života dok je njegova regeneracija tijekom embrionalnog razvoja i ranog neonatalnog razdoblja uobičajena. Ako u prvom tjednu nakon rođenja kod sisavaca dođe do infarkta, srce je u potpunosti nakon toga regenerirano. Ali ako se čeka više od tjedna, to se ne dešava, dodao je Giacca.
U laboratorijima Međunarodnog centra za genetski inženjering i biotehnologiju uskoro bi trebala krenuti istraživanja na većim životinjama, i to na modelu svinje čije je srce slično ljudskom. Giacca smatra da bi regeneriranje srca svinje mogao biti puno teži zadatak, no ako istraživanje na modelu svinjskog srca bude uspješno, vremenski okvir do početka kliničkih studija ove terapije procjenjuje na dvije do tri godine.
Tršćanski centar započeo je suradnju s Odjelom biotehnologije Sveučilišta u Rijeci gdje dr. Miranda Mladinić Pejatović razvija model oposuma na kojem bi se također trebalo testirati ovu terapiju budući da ovaj tobolčar svoj fetalni razvoj završava tek nakon rođenja.
Međunarodni centar za genetski inženjering i biotehnologiju osnovan je prije 25 godina uz podršku UN-a. Trenutno ima podršku 64 zemlje među kojima je i Hrvatska. Sjedište mu je u Trstu dok se njegovi veliki laboratoriji u New Delhiju u Indiji i u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici.
