ZAGREB  Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je u četvrtak knjižicu »Preporuke za ljetnu prehranu« sa savjetima kako se pri visokim temperaturama, pored pravilne zaštite od sunca, laganom prehranom i uzimanjem dovoljno tekućine zaštititi od posljedica koje vrućine imaju na ljudski organizam.

U preporukama je naglašena važnost pijenja dovoljno tekućine, izbjegavanja prekomjernog soljenja hrane, te su dani savjeti o zdravstvenoj ispravnosti hrane, hrani koju treba jesti i onoj koju treba izbjegavati. Predloženo je i par zdravih recepata kao primjer kako napraviti zdravi obrok od svježeg voća i povrća, te uz to kombinirati neke namirnice koje pomažu ljudima da se osjećaju dobro i žive zdravo.

»Ljeto je period kad je jako vruće i kada prehranom možemo i neposredno postići da se bolje osjećamo«, istaknula je ravnateljica HZJZ-a Tamara Poljičanin. Naglasila je da u ljetnim mjesecima posebno treba izbjegavati konzumiranje masne i prezačinjene hrane, jer stvara osjećaj težine, pojačava znojenje i može izazvati dehidraciju.

Pozvala je građane da pokušaju prijeći na laganiju prehranu i jedu što više ribe, svježeg voća i povrća. »I sami će primijetiti kako će lakše preživjeti dan i kako te grozne vrućine nisu tako grozne kada dobro jedemo«, naglasila je Poljičanin.

Takva hrana, kaže, nije nužno skupa, a potrebno je odabrati sezonsko voće i povrće koje je kvalitetnije i jeftinije.

Jedna od pet komponenata Nacionalnog programa »Živjeti zdravo« čini modul Zdravlje i prehrana, koji pokreću HZJZ i Ministarstvo zdravlja s ciljem da se dodjelom jamstvenog žiga pojedinim proizvodima informira potrošače i omogući im da izaberu hranu čiji je sastav preporučljiv za pravilnu prehranu.

Žig »Živjeti zdravo« istaknut na ambalaži nalazit će se na provjerenim proizvodima, koje su analizirali stručnjaci HZJZ-a. Tim propisom predviđena je najveća dnevna količina makronutrijenata, odnosno hrane koja sadrži manje masnoća (posebno zasićenih), primjeren sadržaj bjelančevina, više vlakana, te smanjenu količinu soli i šećera nego namirnica iz iste kategorije koja nema dodijeljeni znak.

Ovaj projekt se nadovezuje i na Strateški plan smanjenja unosa kuhinjske soli, a predviđenim aktivnostima želi se potaknuti i proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporukama kriterija, te na taj način doprinesu edukaciji građana o pozitivnim utjecajima zdravih stilova života.

Ministar zdravlja Siniša Varga naglasio je da je konzumacija kuhinjske soli u Hrvatskoj veća od europskih preporuka te da se s unosom 12 grama dnevno, odnosno jedne soljenke po osobi kroz razne prehrambene artikle, po konzumaciji soli nalazimo odmah iza Mađarske i Turske.

Zabrinjavajućim je ocijenio i to da se nalazimo na prvom mjestu u Europi što se tiče dosoljavanja hrane, dodavši da se takva navika može promijeniti. »Cilj nam je smanjiti unos soli s 12 na devet grama u idućih pet godina i tu je potrebna multisektoralna suradanja Ministarstva zdravlja, poljoprivrede, gospodarstva, turizma, gospodarskih komora, ugostiteljskih udruga, vrtića i škola te svega što je vezano za prehranu i djecu«, rekao je Varga.

Smanjenjem s 12 na devet grama Ministarstvo zdravlja i HZJZ će, kaže, imati značajne uštede po pitanju potrošnje lijekova za visoki tlak, infarkt i moždani udar jer su upravo to posljedice prekomjernog unosa soli. Neistinitim je nazvao uvjerenja da kad se ljudi pretjerano znoje trebaju više slano, rekavši da ljudski organizam sol unosi kroz različite namirnice bez potrebe dodatnog dosoljavanja.