Jedna od najubojitijih bolesti današnjice je AIDS. Spolno prenosiva bolest, koja se širi virusom HIV-a, od 1981. godine do danas usmrtila je 25 milijuna ljudi. Unatoč raspoloživoj zaštiti i lijekovima, u mnogim krajevima svijeta epidemija HIV-a pogađa oko 8.500 ljudi dnevno, u svijetu je više od 40 milijuna oboljelih, među njima i 570.000 djece.
Jednu od najubojitijih epidemija ikad izazvale su boginje, koje su se prvi put pojavile oko 450. godine prije Krista. Smrtonosniji oblik bolesti su velike boginje, koje su u prošlosti ubijale i do 60 posto zaraženih odraslih osoba i više od 80 posto zaražene djece. Boginje su samo u 18. stoljeću usmrtile oko 60 milijuna Europljana, uključujući i petoricu europskih vladara. Procjenjuje se da je ova zaraza odgovorna za smrt između 300 i 500 milijuna ljudi diljem svijeta u 20. stoljeću.
Prema povijesnim izvorima, boginje su svijetom harale još u 5. stoljeću prije nove ere, a osvajačima Novog svijeta u 16. stoljeću bile su snažan saveznik u pokoravanju carstava Azteka i Inka. Epidemija velikih boginja prepolovila je, smatra se, domorodačko asteško stanovništvo, nakon što su virus brodovima »uvezli« španjolski konvistadori, a boginje su stajale života i većinu populacije Inka. Velike boginje harale su i u novije vrijeme, pa je 1967. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila da je samo u toj godini 15 milijuna ljudi oboljelo, a dva milijuna ljudi umrlo od velikih boginja. Zahvaljujući razvoju cjepiva, 1979. godine WHO je potvrdio iskorjenjivanje boginja, a uzorci virusa Variola vera, koji uzrokuje ovu opaku bolest, čuvaju se u nekoliko laboratorija u svijetu.
Dramatične posljedice po čovječanstvo imala je i kuga, teška zarazna bolest koju uzokuje bakterija Yersinia pestis. Prva epidemija jedne od najsmrtonosnijih bolesti u povijesti zabilježena je u 14. stoljeću pokosila je čak dvije trećine tadašnje europske populacije, a posljedice su bile dramatične promjene u životu ljudi, ekonomiji, medicini, pomorstvu. Zbog manjka radne snage, u 14. je stoljeću u Europi došlo do reorganizacije proizvodnje i cijelog niza tehonoloških izuma. Tzv. »crna smrt« harala je svijetom do 18. stoljeća, a usmrtila je više od 75 milijuna ljudi, od toga 20 milijuna u Europi. Bilo je više oblika kuge, a najteži među njima, plućna kuga, imala je stopu smrtnosti između 90 i 95 posto.
Glad i ratovi
Na listi najubojitijih pandemija u povijesti nalazi se poznata španjolska gripa, koja je 1918. i 1919. godine usmrtila između 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta. Procjenjuje se da je »španjolka« odnijela više ljudskih života nego nuklearno oružje i terorizam zajedno. Riječ je o ozbiljnijoj verziji klasične gripe, s većim brojem teških komplikacija koje su na početku 20. stoljeća, u nedostatku moderne medicinske skrbi, pokosile stanovništvo Europe. Procjenjuje se da je četvrtina europskog stanovništva i više od milijardu ljudi širom svijeta bilo zaraženo smrtonosnom bolešću. Osim gladi i ratova, kroz povijest je ljudske živote gazio i tifus. Bolest »prljavih ruku«, čijem širenju pogoduju loši higijenski uvjeti, spominje još 430. godine prije Krista u vrijeme Peloponeskih ratova. U Europi se javlja između 16. i 19. stoljeća, tijekom Engleskog građanskog rata, Tridesetogodišnjeg rata i Napoleonovih ratova. U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata, (1618.-1648.) od tifusa, kuge i gladi stradalo je oko 10 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je Napoleon u 19. stoljeću pri povlačenju iz Moskve izgubio više vojnika od tifusa, nego od ruske ruke. Tijekom Prvog svjetskog rata, samo u Rusiji, Poljskoj i Rumunjskoj tifus je uzrokovao smrt oko tri milijuna ljudi. Za razliku od kuge ili boginja, ova bolest i danas je prisutna, najčešće u područjima svijeta gdje su ugroženi izvori pitke vode. Danas se tifus liječi antibioticima, smrtnost je smanjena za 99 posto, ali su dijelovi Južne Amerike, Afrike i Azije i dalje »plodno tlo« za ovu zaraznu bolest.Kolera, u današnjem razvijenom svijetu zaboravljena bolest, prvi je put zabilježena 1817. godine, a do danas je usmrtila stotine tisuća ljudi. Postala je prva uistinu globalna bolest u serijama epidemija. Izbila je u Calcutti, a premda nema pouzdanih dokaza o tome koliko je Indijaca umrlo tijekom epidemije, britanska je vojska zabilježila 10.000 mrtvih u svojim redovima. Na temelju tih brojki, gotovo je sigurno da su stotine tisuća žitelja Indije postali žrtvama kolere. Unatoč modernoj medicini, kolera je u nerazvijenom dijelu svijeta i dalje učinkoviti ubojica.
Pritajena prijetnja ljudskom rodu danas je i malarija, koja se prvi put javila 1600.godine, a danas usmrti oko dva milijuna ljudi godišnje. Većina smrtnih slučajeva odnosi se na djecu mlađu od pet godina, a u rizičnoj skupini su i trudnice. Unatoč naporima da se reducira broj oboljelih i poboljša liječenje, nema značajnih promjena. Preciznih statističkih podataka o razmjerima broja oboljelih nema jer se bolest javlja u ruralnim područjima bez pristupa bolnicama.
Globalizacija
Dok zika virus hara Brazilom i ostatkom južnoameričkog kontinenta, stručnjaci podsjećaju da s mikroorganizmima moramo živjeti. Oni predstavljaju otprilike 60 posto ukupne biomase na Zemlji, bili su tu prije životinja i biljaka, a zbog sposobnosti prilagodbe mogu preživjeti sve klimatske uvjete. U broju nas nadmašuju za tisuću puta, u težini za 108 puta, a mogu stvoriti do 500.000 novih generacija tijekom samo jednog sata razmnožavanja. Kao što su kroz stoljeća virusi i bakterije povremeno kosili ljudski rod i mijenjali tok povijesti, tako je i čovjek promijenio uvjete za širenje mikroorganizama, njima na korist. Uvjeti modernog života, globalizacija, promet ljudi i roba, a i klimatske promjene, omogućili su brže širenje i prenošenje virusa s jednog kraja svijeta na drugi, no čovječanstvo je s druge strane postalo spremnije za borbu s mikroorganizmima.
