Šentjernejski petelin

Potvrdila i znanost: Slovenska ljekovita jaja koče razvoj Alzheimerove bolesti

Siniša Pavić

Naš reporter je za ovu priču »odglumio« šentjernejskog petelina, pod budnim okom domaćina Staneta Bregara (na drugim slikama pijetao Jernej Belus II. i njegove kokice koje nesu jaja bogata holinom) / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Naš reporter je za ovu priču »odglumio« šentjernejskog petelina, pod budnim okom domaćina Staneta Bregara (na drugim slikama pijetao Jernej Belus II. i njegove kokice koje nesu jaja bogata holinom) / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Jaja kokica iz Šantjerneja sadrže od 201 do 234 miligrama holina, skoro dvostruko više nego »obična« jaja, a taj veći sadržaj holina usporava napredovanje, odnosno suzbija rani nastanak demencije



ŠENTJERNEJ  Nekad je u Sloveniji bila stvar prestiža imati konja, bilo »doma«, bilo da vam ga čuvaju i paze na kakvom gazdinstvu. E, danas je prestiž imati šentjernejskog petelina, odnosno pijetla!, – veli nam, ne skrivajući ponos, Stane Bregar iz udruge »Gallus Bartolomeus«, dok na travnjaku pred njegovom kućom ponosno šeta i kokice pazi prekrasan Jernej Belus II.


Snimio Davor KOVAČEVIĆ


Snimio Davor KOVAČEVIĆ



Jernej Belus II. kao da zna da je »preko noći« postao zvijezda, možda i svjetskog kalibra. Jer, da nije njega koji je toliko skrban o ženskome rodu, da ih ne pazi i da im ne nosi na pladanj delicije poput crva i glista, da nije u njega libida tolikog da na 50 kokica može paziti dok drugi paze na upola manje, ne bi te kokoši šentjernejske pasmine nikada davale jaja za koje je evo i znanost – analiza Kemijskog instituta u Ljubljani – potvrdila da su blagotvorna, pače ljekovita.




Jer, ta jaja sadrže od 201 do 234 miligrama holina, ili skoro pa dvostruko više nego li jaja inače imaju, a taj veći sadržaj holina usporava napredovanje, odnosno suzbija rani nastanak demencije i Alzheimerove bolesti.


Samo jedno jaje daje četvrtinu dnevne potrebe za holinom. Ne čudi onda da ta jaja nazivaju »holinček«, dok pijetla od milja zovu »bartolomejček«. No cijela ta priča ne počinje od jučer, ni prekjučer, nego, lakomoguće, od pradavne činjenice da su svi mještani Šentjerneja obožavatelji pijetla. Ima ga na gradskom grbu, na zastavi, na pečatu, na fasadama. Ima ga u povijesti, u činjenici da su tim krajem, a bome i pregograničnim Žumberkom, nekad hodali Kelti, odnosno Latobiki, koji su štovali pijetla.


Sada kad je znanost potvrdila da ove koke daju holinčeke, sada se čini i logičnim da su entuzijasti iz Šentjerneja prije više od 15 godina godina poželjeli imati svoju autohtonu pasminu, koja će baš kao u pjesmi o petelinu biti savršena, posve nalik onoj zbog kojeg su za Austrougarske iz Beča dolazili u Šentjerneja po pjetliće.


– Pomislili smo, zašto ne bismo pijetla s grba oživjeli, veli Bregar.


Država je imala sluha, znanost također, počinje selekcijski postupak i sve se, kako kaže Bregar, poklopilo bolje nego što su mislili! Prva je ovo kokošja vrsta u svijetu koja je dobila naziv prema pijetlu – šentjernejski pijetao, Gallus Bartholomaeus!


I kad se sve zbroji, »jajca z visoko vsebnostjo holina« su na tržištu. Šest jaja za tri eura. Jato do 50 kokoši u prosjeku daje 30 jaja na dan. Pa tko voli matematiku i ekonomiju, neka računa. A tko voli, može, zajedno s makar jednom družicom, jer u svijet taj sam ne ide, i kupiti svog bartolomejčeka, lika koji je i u šentjernejskoj himni koja, u slobodnom prijevodu kaže – nema ljepšeg kraja od Šentjerneja, ni ljepšeg ptića nego što je petelin!