Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. studenoga 2019.
CheckPoint

Posjetili smo mjesto na kojem se građani mogu besplatno i anonimno testirati na HIV i hepatitis C

 Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 14. listopad 2018. u 18:17 2018-10-14T18:17:14+02:00

Da na stolu u čekaonici umjesto zdjelice s bombonima nije zdjelica s kondomima, a umjesto ženskih časopisa i dnevnih novina leci o spolno prenosivim bolestima, ne bi čovjek rekao da nismo, recimo, kod frizera ili privatnog zubara. Kroz čekaonicu zagrebačkog CheckPointa, mjesta gdje se besplatno i anonimno građani iz svih dijelova Hrvatske, bez uputnice ili osobne iskaznice, mogu testirati na HIV i hepatitis C, dnevno u prosjeku prođe 20-ak osoba. Oni koji su se odvažili doći ovamo, uglavnom odlaze s odgovorima na pitanja koja su ih mučila ili pak saznaju gdje se mogu dalje obratiti za pomoć i podršku.

Stručnu postavu CheckPointa čini multidisciplinarni tim u kojem su i dva psihologa, liječnici infektolozi te brojni suradnici i stručnjaci koji se bave ovom temom. CheckPoint je ovih dana dobio iznimnu nagradu za svoj petogodišnji rad: uvršten je u zbornik dobre prakse Svjetske zdravstvene organizacije kao najbolji primjer u Europi. Kako su u tome uspjeli, pitamo ih. Recept je u otvorenom pristupu, kaže nam psihologinja Maja Erceg, koja u CheckPointu radi od samih početaka.
– Pokazalo se da otvoreni i individualni pristup mladima te specifičnim skupinama u društvenoj zajednici, kao i integrirani pristup u kojem pažnju posvećujemo HIV-u, hepatitisu i ostalim spolno prenosivim infekcijama te naglašavamo edukaciju, što je rijetkost u svijetu i Europi, ima odjeka. Zahvatili smo široki krug ljudi i postigli dobre rezultate – navodi.

Integrirani pristup

Tijekom pet godina individualno je savjetovano i educirano više od 8.000 mladih. Među njima je oko 6.000 testirano na HIV, a kod 67 otkrivena je HIV infekcija. Gotovo 5.000 osoba testirano je na hepatitis C, a otkriveno je 55 infekcija.

Check point / Foto D. Lovrović

– To je oko jedan posto testiranih, što je jako dobar rezultat. Već se rezultat od jednog pozitivnog testa na tisuću testiranih smatra dobrim rezultatom koji opravdava ulaganja, jer se tako izbjegavaju komplikacije bolesti, širenje infekcija među populacijom, a mi smo postigli i mnogo više – ističe psihologinja Erceg.
Ideja je, kaže, bila puno starija od centra, ali trebalo je puno vremena i ulaganja da se ona i ostvari. CheckPoint nastao je kao i HUHIV, Udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, u suradnji s liječnicima u Referentnim centrima za HIV i virusni hepatitis pri Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« te uz podršku Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva. I to je dio ove dobre priče, jedinstvene u Europi: primjenjuje se integrirani pristup i održava uspješna suradnja s relevantnim institucijama, tako da se osoba za koju se u CheckPointu otkrije da je pozitivna odmah upućuje dalje, kako se ne bi izgubila negdje u sustavu. Također joj se pruža psihosocijalna podrška te omogućuje podrška u daljnjem procesu skrbi i liječenja.

Pitajte HUHIV

Udruga HUHIV osim CheckPointa koji prima ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 19,30 sati, ima i info SOS telefon preko tjedna, 0800 448 767, ima dvije mobilne aplikacije za pitanja o spolnom zdravlju i hepatitisu i opciju »Pitaj HUHIV«. Godišnje im se pitanjima preko svih ovih kanala obrati nekoliko tisuća ljudi.
– Ako niste sigurni, ako ste neodlučni, osjećate strah, odbijate pomisao da ste imali bilo kakve rizike iz prošlosti i da se to vama nikako ne može dogoditi, a ipak u dubini sebe osjećate sumnju, možda vam treba više informacija prije same odluke. Popričajte s našim savjetnikom, zovite na naš besplatan broj telefona ili nam pošaljite mail. Savjetujte se o svemu što vas muči, saznajte sve što vas interesira, prihvatite našu pomoć kako biste donijeli ispravnu odluku, jer zato smo ovdje – pozivaju iz CheckPointa.

– Ako je nalaz pozitivan, osobu odmah šaljemo u Kliniku »Dr.Fran Mihaljević«, gdje kroz nekoliko dana, ako se radi o HIV-u, obavi razgovor s liječnikom te nakon potrebnih pretraga dobije terapiju i sve što joj je potrebno. Nitko iz sredine iz koje dolazi, dakle, ne mora znati ništa o njegovoj bolesti. S hepatitisom je nešto drukčije – osoba se ipak mora javiti svom obiteljskom liječniku i proći određene dijagnostičke pretrage, a na pregled specijalista doći će na red za par tjedana gdje se dalje nastavlja kontrolirati. Kad dobiju preporuku specijalista za terapiju, još moraju čekati odobrenje komisije HZZO-a – objašnjava Maja.
Najčešće im dolaze mlađi muškarci, prosječno u dobi od 29 godina, ali dolaze i žene. Dolaze i tinejdžeri, maloljetnici, ali se oni bez pratnje roditelja ne testiraju. Kako znate da nisu maloljetni ako se ne moraju legitimirati, pitamo.

– Pitamo ih i objasnimo zašto je to važno pa najčešće iskreno odgovaraju. Ako je i bilo situacija u kojima nisu bili iskreni nemamo način da to provjerimo i možemo im jedino vjerovati na riječ – objašnjava psihologinja. Tinejdžeri često i ne dolaze sa željom za testiranjem, već s različitim pitanjima, a ako su spolno aktivni ili to planiraju postati kod nas dobiju potrebnu edukaciju.
Sram i stigma
U čekaonici znaju sjediti i 70-godišnjaci.

– Nekad ljudi misle da su sigurni ako imaju preko 60 ili se čude ako neka starija osoba dođe na testiranje, a oni su nekad spolno aktivniji od mlađih koji vode užurbani život – veli Maja.
– Nikad ne možemo predvidjeti tko će nam doći i što nam donosi poslijepodne. Veselimo se tome, volimo to raditi – kaže s osmijehom.
Najveću navalu imaju nakon javnih kampanja. Tada dnevno zna doći i 60-ak ljudi. Motivacija je uglavnom ista: sumnjaju da su u riziku, ili od HIV-a ili neke druge spolno prenosive bolesti.
– Javi im se neki simptom, idu guglati, pronađu svašta i povežu to s HIV-om. Kako se na druge spolne bolesti ne mogu doći testirati anonimno ni besplatno, onda dođu k nama. Često budemo i prva stepenica za traženje podrške u području mentalnog zdravlja – navodi psihologinja CheckPointa.

Njen kolega, psiholog Davor Dubravić, upozorava da većina onih koji dođu osjeća sram i stigmu:
– Ne žele liječniku. U Zagrebu je možda nešto drukčije, ali čim se malo odmaknemo od grada, situacija je drukčija. Mi čuvamo anonimnost, ovdje se osjećaju sigurno. Potrebno je puno hrabrosti da uopće pristupite u ovaj prostor, ljudi skupljaju snage za to. Riječ je o testiranju koje je za njih teško, prestrašeni su,... neki su s druge strane dosta ležerni. Trudimo se uvažiti bilo koju emociju s kojom dolaze.

Vrlo često im je cilj testiranje, ali nekad dođu i samo na razgovor. Ljudi koji dođu često brinu da ih nećemo moći čuti, podnijeti neke stvari koje dijele, da će nam to biti preteško, jer je tema prožeta sramom. Dolaze iz situacija kojih se srame, a bitno je da znaju da nam se mogu povjeriti – ističe Dubravić.
Dolaze im ljudi iz Dalmacije, Istre, Slavonije, studenti na razmjeni... U svakom većem gradu isto se testiranje može obaviti u zavodima za javno zdravstvo, anonimno i besplatno, ali tamo su testovi iz krvi, a ne iz sline kao u CheckPointu, a razlog da se upute na jednodnevni izlet u Zagreb je nerijetko i da bi ih u njihovoj sredini netko mogao vidjeti.
Procedura je jednostavna: osoba se na recepciji prijavi bez imena i prezimena te dobije šifru, a onda se u razgovoru s djelatnikom centra provjeri je li zadovoljila preduvjete za testiranje. Pita se za motive dolaska, ispunjava kratki upitnik na temelju kojeg se procjenjuje rizik. Svaki korisnik nešto nauči jer ih savjetnici educiraju i o spolnom zdravlju općenito. Važno je znati, kažu u CheckPointu, kojim je sve rizicima osoba bila izložena i kada, kako bi se osigurala pouzdanost rezultata. Ako nije u riziku, dobije korisne informacije o tome kako ga izbjeći.

Kalkulator rizika

– Nije svaki nezaštićeni odnos jednako rizičan. Ako je bio zaštićen, možda niste u riziku od HIV-a, ali jeste u riziku od drugih spolnih bolesti – objašnjava Maja Erceg. Osobu s više nezaštićenih spolnih odnosa vjerojatno će, kaže, poslati na test, ali se u obzir uzimaju i drugi elementi koji mogu utjecati na konkretan rizik u nekoj situaciji – od povijesti ponašanja, do toga gdje se odnos dogodio, u Hrvatskoj ili u inozemstvu gdje je ponekad epidemiologija HIV-a drugačija. Bitan je kriterij i kad se rizik dogodio: ako je to bilo u posljednjih mjesec dana testiranje nema smisla, jer bi rezultat vjerojatno bio lažno negativan. Rezultat testa pouzdan je kad prođu tri mjeseca.
Na web-stranicama HUHIV-a postoji aplikacija s kalkulatorom rizika gdje svatko može izračunati u kolikom je riziku, ali ipak je dobro da oni koji sumnjaju, dođu osobno u centar, pošalju mail ili nazovu. Nakon testiranja, rezultat testa gotov je za 20-ak minuta. Pozitivan nalaz korisnicima je uglavnom šok, ali svaki čovjek na takve situacije reagira drugačije i tu nema nekih pravila, kažu psiholozi.

U centru doznajemo da su im sve češći posjetitelji i zdravstveni djelatnici koji na poslu ili privatno imaju rizičnu situaciju. Oni dođu ciljano, samo se testirati, ali u okviru djelatnosti udruge HUHIV-a prolaze i edukacije jer i u zdravstvenom sustavu ima jako puno stigme vezane uz ove infekcije.
– Na teoretskoj razini svi su oni manje-više informirani, ali kad dođu u kontakt s pacijentom, ponekad osjećaju neopravdani strah. Uz korištenje standardnih mjera medicinske zaštite i slijeđenje protokola zdravstveni djelatnik zaštićen je od infekcije. Puno je opasnije doći u kontakt s osobom za koju ne znate da je zaražena nečime što se puno lakše prenosi, nego kad vam netko dođe u ordinaciju i kaže da ima HIV te je vjerojatno pod kontrolom i nije zarazan – objašnjava Erceg.
Psiholozi CheckPointa iznimno su zadovoljni poslom koji rade.

– Nosimo određeni teret, ali ovo je posao koji prije svega ispunjava. Imam osjećaj da od puno radnih mjesta koja se nude psiholozima ovo jasno pokazuje da možemo napraviti promjenu, da smo bili tu za nekoga, da smo ga barem usmjerili – kaže Davor.
A Maja se nadovezuje:
– Znalo mi je proći kroz glavu – da je ovo bar postojalo kad sam ja bila studentica. Dobro je da su usluge dostupne svima, jako je važno da se imaš kome obratiti i gdje postaviti pitanje koje te muči bez osuđivanja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.