Apel pravobraniteljice

Poboljšati dijagnosticiranje i skrb o osobama s autizmom

Gabrijela Galić

Hrvatska nema jedinstvenu metodologiju dijagnostike koja je dostupna u cijeloj zemlji. Roditelji previše vremena gube u traganju za dijagnozom, a zakašnjelo dijagnosticiranje znači i zakašnjelu rehabilitaciju 



ZAGREB » Hrvatska još nije niti blizu da osvijesti probleme s kojima se susreću osobe s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra (PSA), jasno to proizlazi iz posebnog izvještaja pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koja od Sabora, kao najvišeg zakonodavnog tijela, traži da sukladno svojim ovlastima donese sasvim konkretne odluke i poduzme konkretne aktivnosti koje će osigurati podizanje kvalitete života osoba s autizmom. Hrvatska, primjerice, nema jedinstvenu metodologiju dijagnostike koja je dostupna na cijelom teritoriju zemlje. Roditelji previše vremena gube u traganju za dijagnozom, a zakašnjelo dijagnosticiranje znači i zakašnjelu rehabilitaciju. Izostanak pravilnog odnosa okoline prema djetetu i njegovim potrebama, tako je nerijetko podloga za inteziviranje nepovoljnih oblika ponašanja. A umjesto autizma djeci se nerijetko dijagnosticira, primjerice, mentalna retardacija. 


 Rana intervencija


Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je registrirano tek nešto više od 1,3 tisuće osoba s PSA-om. No, Tomislav Benjak, voditelj Službe za javno zdravstvo, vezano uz prevalenciju i dijagnostiku autizma, kako se navodi u izvješću pravobraniteljice, ukazuje kako bi se u Hrvatskoj moglo očekivati i do 12 tisuća djece s poremećajima vezanim uz autizam. Profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom faklultetu u Zagrebu Jasmina Frey Škrinjar, pak, u svom prilogu izvješću pravobraniteljice, navodi kako se može okvirno pretpostaviti da u Hrvatskoj ima oko 40 tisuća osoba s poremećajem iz autističnog spektra, od čega minimalno 25 tisuća odraslih osoba. Većina njih je bez primjerene dijagnoze i stručne podrške. 



Kakav je odnos prema problemima osoba s autizmom možda ponajbolje kazuje nekoliko crtica iz izvješća pravobraniteljice. Ona, primjerice, ukazuje da je od prijedloga za transformaciju Centra za autizam UNPD-a prošlo četiri godine, od odluke uspostave međuresorske skupine za pitanje autizma dvije godine, a konkretnih pomaka nema niti na jednom spornom području. Posebno je dramatična situacija na području Slavonije, jer tamo za razliku od Zagreba, Splita i Rijeke »nema niti jedne specijalizirane institucije niti odjela, postoji jedan defektolog koji pokriva potrebe svih osječkih vrtića, jedna udruga i jedna posebna ustanova obrazovanja«. Splitski Centar »Juraj Bonači« lani je, nakon velikih pritisaka zainteresirane javnosti, otvorio Odjela za autizam u kojem u smještena 23 korisnika. Iako je riječ o novoizgrađenom objektu, u samom Centaru »Juraj Bonači« ističu kako je neprilagođen za život i boravak osoba s autizmom koje su u njega smještene. »Znači, novoizgrađeni objekt koji je ciljano građen i opreman za ovu specifičnu populaciju, na kraju nije podesan za život osoba s autizmom«, navodi pravobraniteljica.





  Svakom djetetu s PAS-om i njegovoj obitelji, ističe pravobraniteljica, valja osigurati ranu intervenicju bez obzira na to gdje žive, sustav redovnog obrazovanja treba prilagoditi potrebama djece s autizmom, osigurati profesionalno usmjeravanje, rehabilitaciju i osposobljavanje za odgovarajuće zanimanje i neovisno življenje. Postojeći Centar za autizam valja reorganizirati kao specijalizirani metodički centar s posebnim obrazovnim programima, ali i osigurati odgovarajuću specijaliziranu i multidisciplinarnu zdravstvenu skrb s posebnim naglaskom na zaštitu mentalnog zdravlja. 


 Nema jasnog smjera


»Zahtijevamo ubrzavanje – s konkretnim rokovima i izvršiteljima – svih započetih aktivnosti i procesa kako bi u najkraćem mogućem roku uspostavili cjeloviti sustav skrbi o osobama s autizmom od najranije do odrasle dobi, dostupno za svaku osobu na području Hrvatske s lepezom potrebnih usluga i educiranih stručnjaka«, navodi se u, među ostalim, posebnom izvješću pravobraniteljice o zaštiti prava osoba s autizmom i PAS-om. 


  »Nažalost, mi niti nakon višegodišnjeg upornog ukazivanja na ozbiljne probleme još ne vidimo jasan smjer niti konkretne aktivnosti kojima će se uspostaviti cjelokupni sustav usmjeren na odgojno-obrazovne, socijalno-zdravstvene i rehabilitacijske potrebe djece, mladih i odraslih s autizmom«, navodi pravobraniteljica koja posebnim izvješćem upućenim saborskim zastupnicima nastoji situaciju preokrenuti u korist svih koji boluju od poremećaja vezanih uz autizam.