Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 4
Sutra: 11° 11° 4
8. prosinca 2019.
Trend pretilosti

Otkriven utjecaj gena na pretilost: Dobiveni rezultati su iznenađujući

FOTO/PIxabay
FOTO/PIxabay
Autor:
Objavljeno: 7. srpanj 2019. u 9:27 2019-07-07T09:27:00+02:00

Oko četiri posto odraslih sredinom 1970-ih, imalo je BMI od 30 ili više. Do 2016. godine taj je udio porastao na 13 posto.

Trostruki skok od 1975. godine u postotku odraslih u svijetu koji su pretili, potaknut je uglavnom promjenom u prehrani i nedostatkom tjelovježbe. Prema najnovijem istraživanju, objavljeno je da važnu ulogu u debljanju igraju i geni, prenosi Medical Express

Za ljude koji su genetski skloni širem obujmu, nezdravi životni stil povećava problem. Rezultat je još veća stopa povećanja tjelesne težine,  izvijestili su istraživači u recenziranom medicinskom časopisu The BMJ.

Standardna mjera za pretilost - indeks tjelesne mase (BMI), izračunava se na temelju težine i visine.

BMI od 25 do 30 znači da je osoba prekomjerne težine. Trideset i više odgovara pretilosti - glavnom faktoru rizika za srčane udare, moždani udar, dijabetes i neke vrste raka.

Oko četiri posto odraslih sredinom 1970-ih, imalo je BMI od 30 ili više. Do 2016. godine taj je udio porastao na 13 posto (11 za muškarce i 15 za žene), prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Trenutno ima oko dvije milijarde ljudi starih 18 i više godina -(39 posto svih odraslih) čiji je BMI iznad praga od 25, a njih 700 milijuna je klinički pretilo.

Prevalencija prekomjerne tjelesne težine dramatično se povećala među djecom, s četiri posto u 1975., na preko 18 posto u 2016. godini.

Da bi se otkrili relativni utjecaj okoliša i gena na pretilost, znanstvenici pod vodstvom Marie Brandkvist s norveškog Sveučilišta za znanost i tehnologiju, istražili su podatke o gotovo 120.000 ljudi u Norveškoj čija je visina i težina redovito mjerena između 1963. i 2008. godine.

Otkriveno je da su odrasli počeli nagrizati skalu znatno većim težinama tijekom 80-ih i 90-ih godina.

Polovica promatranih osoba podijeljena je u pet skupina ovisno o njihovoj genetskoj osjetljivosti na pretilost.

Uspoređujući ove dvije skupine na ekstremima, istraživači su otkrili da su 35-godišnji muškarci s genetskim varijantama za koje se zna da pridonose dobivanju na težini, već bili teži sredinom 1960-ih od muškaraca iste dobi bez tih gena.

Četiri desetljeća kasnije - čak i dok su se stope pretilosti povećavale - ta se praznina gotovo udvostručila.

Žene su pokazale isti trend, iako je porast tijekom vremena bio nešto manji.

"Genetska predispozicija dovela bi do toga da 35-godišnji muškarac prosječne visine, bude 3,9 kilograma teži od svojih genetski zaštićenih vršnjaka u 1960-ima", objašnjava Brandkvist.

"Danas bi u Norveškoj njegovi ranjivi geni bili teži za više od 6,8 ​​kg. Osim toga, dobit će dodatnih 7,1 kilograma 'jednostavno kao rezultat življenja u današnjem okruženju", dodala je.

"Prekomjerna težina ovog čovjeka od 13,9 kilograma uzrokovana je uglavnom današnjim nezdravim načinom života, ali i načinom na koji se njegovi geni udružuju s okolinom.", kaže Brandkvist.

Iako je korelacija između genetskih profila i stupnja pretilosti bila jaka, studija - po svojoj prirodi - ne može odrediti izravnu uzročno-posljedičnu vezu, upozoravaju autori.

Samo klinička ispitivanja mogu istaknuti uzročne veze, ali za mnoga područja od interesa takvi eksperimenti nisu mogući s ljudima, kako zbog praktičnih tako i iz etičkih razloga.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.