Meteopati

Ne dajte se južini: Doznajte kako kroz “grdo” vrijeme proći bez većih teškoća

Jelena Sedlak

Foto: Marin Aničić

Foto: Marin Aničić

Jugo i zatamnjeno nebo mogu učiniti ljude sjetnima, pospanima, tjeskobnima i depresivnima što se najčešće povezuje s padom atmosferskog tlaka i pojavom vlage



Vremenske prilike i neprilike oduvijek su povezivane s psihičkim stanjem ljudi, posebno onima sklonijima reagiranju na takve pojave. Suvremena znanost im posvjećuje sve više pozornosti, možda i stoga što populacija stari, a stariji ljudi imaju i pokoju kroničnu bolest, pa i najviše reagiraju na ekstremne vremenske prilike, kakva je i ova posljednja višednevna riječka kiša i južina. Je li točno da jugo i zatamnjeno nebo mogu učiniti ljude sjetnima, pospanima, tjeskobnima i depresivnima, pitali smo riječku psihijatricu dr. Vjeru Matković Ferreri iz KBC-a Rijeka.


– Konkretni znanstveni podaci postoje, ali su manjkavi i nejasni. Odnose se uglavnom na utjecaj pada atmosferskog tlaka i porasta vlage, odnosno pojavu ciklone. U novije vrijeme prati se i utjecaj promjene magnetskih polja na ljudsko zdravlje, no tu je najmanje znanstveno utemeljenih istraživanja. Najmjerljivija i najizravnija povezanost postoji između pada atmosferskog tlaka i pogoršanja kroničnih smetnji: pad tlaka pogoršava kronične smetnje, osobito različita bolna stanja lokomotornog sustava (popularno zvanu reumu), glavobolju, razdražljivost, depresiju i tjeskobu.


Postoje podaci koji povezuju ciklonu, odnosnu nizak atmosferski tlak s pogoršanjem kardiovaskularnih bolesti, odnosno porastom učestalosti moždanih i srčanih udara. Nerijetko se ljudi za južnoga vremena žale na nezadovoljavajuću kvalitetu sna i istodobnu prekomjernu dnevnu pospanost. Oblačno sivo nebo, odnosno manjak jasne svjetloplave svjetlosti utječe na lučenje neurohormona melatonina, koji pak utječe na sve organske sustave, no prvenstveno na ritam budnosti i spavanja te na pojavu poremećaja raspoloženja, rekla nam je Vjera Matković Ferreri, dodajući kako se umjetna jarka plavičasta svjetlost desetljećima koristi za liječenje poremećaja raspoloženja u zemljama gdje su noći jako duge.




– Zdravi ljudi osim blagih smetnji dobro se nose s našim vremenskim uvjetima, a kronični bolesnici uz prilagodbu aktivnosti, slušanje vlastitog tijela i maksimalno iskorištavanje dnevnog svjetla, također mogu prebroditi »grdo« vrijeme bez ozbiljnijih teškoća. Iako živimo u području s velikim brojem tmurnih, kišnih dana u godini – šire riječko područje asocira na kišu kao London ili Seattle – dobro je imati na umu da iza svake ciklone dođe anticiklona, odnosno jaka zdrava riječka bura koja nosi i dobro raspoloženje – rekla nam je psihijatrica riječkog KBC-a Vjera Matković Ferreri.