Moderni lijekovi su sve skuplji, a to se očituje i na iznosima koje pacijenti, odnosno zdravstveni osiguravatelji, godišnje troše na skupe terapije. U razvijenim zapadnim državama, međutim, za lijekove se ipak izdvajaju veći iznosi od onih u recesijskoj Hrvatskoj. Dok pojedini Amerikanci na lijekove u godini dana potroše i više od 50 tisuća dolara, najzahtjevniji hrvatski pacijent lijekove preko svog zdravstvenog osiguranja plati dvostruko manje, ili maksimalnih 150 tisuća kuna.

  Prema podacima američke tvrtke Express Scripts, 575 tisuća Amerikanaca prošle je godine na lijekove potrošilo više od 50 tisuća dolara ili više od 330 tisuća kuna po pacijentu, što je porast od 63 posto u odnosu na 2013.godinu. Radilo se redom o lijekovima na recept, odnosno ukupno 31,5 milijuna recepata izdanih lani putem privatnog zdravstvenog osiguranja ili savezne i državne javne zdravstvene službe. Od oko pola milijuna američkih pacijenata s najvišom potrošnjom na lijekove, njih 139 tisuća potrošilo je više od 100 tisuća dolara po osobi, gotovo trostruko u odnosu na njih 47 tisuća pacijenata koji su taj iznos premašili u 2013. godini. Liječenje pacijenata koji su potrošili više od 50 tisuća dolara na lijekove u 2014. godini, iznosilo je ukupno vrtoglavih 52 milijarde dolara.

  Riječ je o bolesnicima koji uglavnom piju posebne lijekove, imaju višestruke zdravstvene probleme, a lijekove koje proizvode različite farmaceutske tvrtke propisali su im različiti liječnici, navodi se u izvješću.

  Troškovi ovako skupog liječenja u 97,4 posto slučajeva bli su pokriveni raznim oblicima zdravstvenog osiguranja, što je daleko više u odnosu na pacijente koji piju manje lijekova, i to onih jeftinijih. Radi usporedbe, kod pacijenata koji su trošili do 1.000 dolara godišnje na lijekove, njih 35 posto platili su terapiju iz vlastitog džepa.

Kronične bolesti

Oko 60 posto »super potrošača« lijekova uzimalo je u prosjeku najmanje 10 lijekova od četiri različita proizvođača. Uglavnom su to bili bolesnici koji se liječe od složenijih tegoba, uz uobičajene kronične bolesti kao što su dijabetes i depresija. Na lijekove u SAD-u najviše troši dobna skupina od 51 do 70 godina. Čak 77 posto takvih pacijenata liječilo se od hepatitisa C, za koji su u protekle dvije godine uvedeni novi skupi lijekovi. Samo za hepatitis C terapija može dosezati iznos od 90.000 dolara godišnje.

  I Hrvatska u potrošnji lijekova prati svjetske trendove, osobito kad je riječ o skupim terapijama, a u porastu je i broj izdanih recepata. Najveća potrošnja za lijekove po jednom pacijentu u prošloj je godini prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iznosila 146.121 kuna, i to za pacijenta kojem je transplatirano srce. Najveća ukupna godišnja doplata po jednom pacijentu za lijekove iznosila je 11.300,87 kuna, a njegova maksimalna doplata po receptu je bila 236,82 kuna.

  Tijekom 2014. godine pojedinim je pacijentima prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izdano i preko 300 recepata. Pacijenti koji su dobili tako veliki broj recepata velikom većinom su pacijenti s dijagnozama mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih tvari. Razlog zbog kojeg je upravo tim pacijentima izdano toliko puno recepata jest činjenica da se prema važećem Pravilniku o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept lijekovi za liječenje ovisnosti propisuju u malim količinama koje su pacijentu dovoljne za nekoliko dana.

Lijek za smirenje

Ukoliko se izuzme metadon, dva najpropisivanija lijeka koja konzumiraju hrvatski pacijenti su diazepam, lijek za smirenje, i pantoprazol za želudac, a dijagnoza za koju se najčešće propisuju recepti jest primarna hipertenzija ili povišeni krvni tlak.

  Kad je riječ o «najskupljim pacijentima», prošle je godine ukupno 400 pacijenata imalo potrošnju lijekova iznad 50 tisuća kuna. To su pacijenti kojima je transplatiran neki od organa ili boluju od neke maligne bolesti.

  Kod takvih pacijenata, ističu u HZZO-u, očekuje se primjena većeg broja različitih lijekova, među kojima su imunosupresivi, odnosno lijekovi protiv odbacivanja organa, te citostatici ili lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti. I jedni i drugi lijekovi iz ovih skupina uglavnom spadaju među skupe lijekove, a pokriva ih zdravstveno osiguranje.

  Što se tiče potrošnje lijekova u općoj populaciji, nedavno istraživanje Europske komisije pokazalo je da smo u količini popijenih tableta u samom europskom dnu. Iako nam potrošnja lijekova iz godine u godinu raste za oko tri do pet posto, prosječni Europljanin popije dvostruko više tableta protiv masnoće u krvi i dvostruko više tableta za tlak od prosječnog Hrvata, a dvaput češće poseže i za antidepresivima.