Kad smo iscrpljeni i umorni, a zbog ranih obveza bismo trebali ostati budni i koncentrirani, najčešće posežemo za brzim slatkim ili slanim grickalicama, no nova studija ukazuje na to da zamjena šećera i zasićenih masti manjim obrocima od povrća može potaknuti koncentraciju i odagnati umor.

Važno je istaknuti da izostanak samokontrole nije odgovoran za to da ljudi biraju nezdravu hranu umjesto zdrave, kažu američki znanstvenici koji su rezultate studije objavili u časopisu American Journal of Lifestyle Medicine.

Zapravo je riječ o tomu da neispavanost i umor utječu na sposobnost donošenja odluka, što rezultira manjkom snage volje i tendencijom da pojedinac radije bira brzi 'snack', najčešće u obliku nekog slatkog manjeg obroka ili slanih grickalica.

Rezultati studije iz 2019. godine, objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience upućuju na to da osobe koje osjećaju umor češće posežu za nezdravom hranom te troše više novca na kupnju slanih ili slatkih grickalica, prenosi Medical News Today.

Slabije funkcioniranje mozga zbog umora i iscrpljenosti ne rezultira samo željom za šećerom, već i žudnjom za bilo kakvom vrstom hrane pune masnoća, zasićenih masti ili soli.

Kod mnogih se takvo što događa tek povremeno, no kod osoba čiji su poslovi iznimno naporni i rezultiraju dugoročnim umorom, posezanje za nezdravim grickalicama može vrlo brzo postati uobičajeno.

Žudnja za nezdravom hranom

Zbog napornih dugih smjena s rijetkim pauzama, liječnici nerijetko posežu za brzom masnom hranom, za grickalicama ili čokoladicama.

Maryam Hamidi, doktorica nutricionizma i znanstvenica stanfordskoga Well® centra u Kaliforniji, govori o osobnom iskustvu. Kaže da je na uredskom stolu dugo držala zdrave i nezdrave grickalice, no da je najčešće između 8:00 i 19:00 sati, nakon dugoga napornog dana osjetila želju da se najede čipsa i zalije ga dijetalnom Coca-colom.

Više povrća, manje šećera

Mnogi ljudi nisu ni svjesni toga u kolikoj mjeri zdrava prehrana može smanjiti osjećaj umora.

Dr. Hamidi, je iskusivši na vlastitoj koži nezdrave posljedice dugoga i napornog radnog dana, s kolegama sa Stanforda pokrenula mini studiju o tomu kakav utjecaj ima hrana na razinu neispavanosti i umora.

Analizirali su rezultate ankete provedene među 245 kolega sa Stanforda. Ispitanicima su ponudili tri vrste obroka: jedan koji se temeljio isključivo na voću i povrću, potom obrok baziran na visokom udjelu proteina i treći obrok bogat šećerima i zasićenim masnim kiselinama.

Jedan je rezultat bio predvidiv: svi oni koji su konzumirali namirnice s visokim udjelom zasićenih masti imali su veći problem s neispavanošću i umorom. Prehrana bazirana na voću i povrću popravila je rezultat i pokazala se najučinkovitijom.

Znanstvenici su zaključili da konzumiranje 'grickalica' od voća i povrća i smanjen unos šećera i zasićenih masti pomažu iscrpljenom mozgu i organizmu da bolje funkcioniraju.

Dr. Hamidi smatra da bi poslodavci svojim zaposlenicima trebali osigurati zdravu hranu poput voća, povrća, smoothieja i zdravih proteinskih pločica te im ne nuditi slane i slatke grickalice i zaslađena pića.

»Bilo bi dobro da zaposlenici u blizini radnog mjesta mogu kupiti zdravu hranu, voće i povrće, što bi bez sumnje rezultiralo manjom razinom umora i povećanom koncentracijom, a i kvaliteta obavljanja poslovnih zadaća bila bi viša«, smatra Hamid.