Jedanaest milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta u 2017. godini povezano je s ljudima koji jedu  prehranu bogatu šećerom, solju i prerađenim mesom, što je doprinijelo bolestima srca, raku i dijabetesu.

Istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu Lancet, otkrilo je da je među 195 ispitanih zemalja udio smrtnih slučajeva povezanih s prehranom bio najveći u Uzbekistanu, a najmanji u Izraelu. Sjedinjene Države zauzele su 43. mjesto, dok je Britanija bila 23., Kina 140. i 118. Indija, piše Reuters.

Potrošnja zdravije hrane, kao što su orašasti plodovi i sjemenke, mlijeko i cjelovite žitarice, bila je u prosjeku preniska, a ljudi su konzumirali previše slatkih pića, previše obrađenog mesa i soli. To je dovelo do povezivanja svakoga petog čovjeka u 2017.godini s lošom prehranom.

Istraživanje Globalnog opterećenja bolesti pratilo je trendove potrošnje 15 prehrambenih čimbenika u razdoblju od 1990. do 2017. godine. Chris Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu u Washingtonu, koji je vodio istraživanje, rekao je kako je ˝loša prehrana odgovorna za više smrtnih slučajeva nego bilo koji drugi čimbenik na svijetu”.

“Naša procjena sugerira da su vodeći faktori rizika u prehrani visoki unos natrija, ili nizak unos zdrave hrane, kao što su cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi i sjemenke i povrće”, navodi Murray.

Studija je pokazala da su ljudi jeli samo 12 posto preporučene količine orašastih plodova i sjemenki – prosječni unos od tri grama dnevno, u usporedbi s preporučenih 21 gram – i pili 10 puta više preporučene količine slatkih pića. Prehrana bogata šećerom, solju i lošim mastima poznati su čimbenici rizika za srčane bolesti, moždani udar, dijabetes i mnoge vrste raka.

Globalna prehrana također je uključivala manje od četvrtine preporučene količine cjelovitih žitarica – u prosjeku 29 grama unosa dnevno u usporedbi s preporučenih 125 grama- i gotovo dvostruko većom od preporučene količine prerađenog mesa.

Studija objavljena u siječnju pokazala je da će “idealna prehrana” za zdravlje ljudi i planeta uključivati ​​udvostručavanje konzumacije orašastih plodova, voća, povrća i mahunarki te prepoloviti unos mesa i šećera.