Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
16. prosinca 2018.
Nacionalni plan

Hrvati će morati na testove za otkrivanje raka. Tko neće, plaćat će skuplje zdravstveno

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 13. studeni 2018. u 20:57 2018-11-13T20:57:39+01:00

Hrvatska je po smrtnosti od raka među najlošijima u Europskoj uniji: u nas je ona za oko 30 posto veća nego u zapadnoj Europi, a razlog tome je kasno otkrivanje i neadekvatno liječenje raka. Danas u Hrvatskoj godišnje od raka umire čak 14 tisuća ljudi,  a nacionalni program, ako se prijedlog usvoji i poprati odgovarajućim financijskim sredstvima, trebao bi svake godine sačuvati živote 7.000 osoba

ZAGREB Ambiciozni Nacionalni plan protiv raka koji su pisali stručnjaci pod vodstvom prof. Eduarda Vrdoljaka, predsjednika Hrvatskog onkološkog društva, ušao je u javnu raspravu. Ako se prijedlog usvoji i poprati odgovarajućim financijskim sredstvima, trebao bi svake godine sačuvati živote 7.000 osoba, odnosno prepoloviti broj umrlih od raka od kojeg danas godišnje umire oko 14.000 ljudi u Hrvatskoj.

Osim što traži veća proračunska ulaganja, čije se financijske okvire u dokumentu uglavnom ne navodi, plan traži i veću odgovornost građana u prevenciji i pravodobnom otkrivanju zloćudne bolesti. Tako se, među ostalim, predlaže maksimalno povećanje poreza na cigarete koji bi se u cijelosti usmjerio u prevenciju i borbu protiv raka, te skuplje zdravstveno osiguranje za osobe koje se ne odazovu na testove u okviru organiziranih probira za različite vrste raka – dojke, debelog crijeva, vrata maternice, prostate, pluća... Kad je o pregledima riječ, predlaže se naplata kompletnog pregleda pacijentimu koji propusti zakazani termin ili ne podigne svoj nalaz nakon dijagnostičke pretrage.

Poželjan odaziv 65%

Hrvatska je po smrtnosti od raka među najlošijima u Europskoj uniji: u nas je ona za oko 30 posto veća nego u zapadnoj Europi, a razlog tome je kasno otkrivanje i neadekvatno liječenje raka. Hrvatska je jedna od pet država EU-a s najlošijim petogodišnjim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (oko 50 posto) i mijeloidnih leukemija (32 posto). Hrvati zbog loših navika imaju sve predispozicije za visoku pojavnost zloćudnih bolesti – po udjelu pušača i pretilih vodeći smo u Europi, a u preventivnim pregledima ispod EU prosjeka. Najlošije stojimo s probirom na rak debelog crijeva, na što se odazove 17 posto pozvanih građana, a poželjan bi bio odaziv od 65 posto.

Osim građana, odgovornost se traži i od zdravstvenog sustava: prema Nacionalnom planu protiv raka, više se ne bi smjelo dogoditi da se zloćudne bolesti dijagnosticiraju i liječe prastarom opremom, niti da plan liječenja i određivanje terapije ovisi o jednom liječniku. Traži se multidisciplinarni pristup koji će svakom pacijentu u Hrvatskoj osigurati jednaku kvalitetu liječenja, makar to bili i »virtualni« timovi za sredine gdje nema dovoljno specijaliziranih stručnjaka. Autori Nacionalnog plana postavljaju jasne sankcije za neprimjenu ovog pravila: HZZO neće plaćati usluge liječenja ako ono ne bude odluka multidisciplinarnog tima u kojem su liječnici specijalizirani za određenu vrstu raka.

Nacionalni plan za rak predviđa sljedeći protokol u slučaju da se neki pacijent javi liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na malignu bolest: takvog pacijenta liječnik obiteljske medicine, ako posumnja na rak, upućuje na dijagnostičku obradu koja mora biti obavljena u roku od tri tjedna. U slučaju da se sumnja potvrdi, o daljnjem liječenju odlučuje multidisciplinarni tim. Inicijalni plan liječenja najvažniji je element uspješnog liječenja raka o kojem ovisi i konačni rezultat, ističe se u Nacionalnom planu, pa odluka tima mora biti obvezujuća. Multidisciplinarni tim određivat će termine za dodatne pretrage, definirati termin operacije, vrstu terapije i termin radioterapije. Danas u bolnicama, kako je ovih dana naglasio prof. Vrdoljak, imamo nepotpune, neredovite timove, koji ne pokrivaju sve bolesnike, i njihova se odluka ne mora poštovati.

Novac za terapije

Stvorila bi se nacionalna onkološka mreža, a centrima za sustavnu onkološku terapiju osiguralo dovoljno novca za terapije, najbolje preko posebnog fonda za liječenje onkoloških bolesnika. Za radioterapiju traži se najveća financijska injekcija, teška 125 milijuna eura. Hrvatska danas raspolaže s 15 linearnih akceleratora, a prosječna starost im je takva da primjena suvremenih radioterapijskih tehnika na većini uređaja nije moguća. Zato se u što kraćem roku traži nabavka po jednog linearnog akceleratora za najopterećenije bolnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek te kroz dvije godine još šest novih uređaja, među njima još jedan za Rijeku, kako bi se dostigao europski prosjek. Predlaže se i osigurati gensko testiranje za sve građane koji spadaju u rizičnu skupinu za genetski uvjetovan karcinom.

– Nacionalni plan obećava stvaranje onkološke mreže i institucionaliziranja multidisciplinarnih timova, što bi trebalo značajno pridonijeti boljim ishodima liječenja. Iznimno dobro analizirana je radioterapija, a manjak Nacionalnog plana je što za većinu područja nema zdravstveno-ekonomske analize, niti su poznati rokovi provedbe, što umanjuje mogućnost implementacije – komentira Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu. Minusom smatra i što nisu revidirani postojeći programi ranog otkrivanja bolesti, koji se nisu pokazali učinkovitim.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka