Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
20. rujna 2018.
Znansvtenici

Genskom terapijom do zaštite: Znanstvenici na tragu cjepiva protiv alergije

Davor Puklavec/PIXSELL
Davor Puklavec/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 19. lipanj 2017. u 17:35 2017-06-19T17:35:28+02:00

Znanstvenicima sa sveučilišta Queenslend pošlo je za rukom kod pokusnih životinja isključiti imunološku reakciju unošenjem adekvatnih genetskih promjena, što bi kod čovjeka moglo dovesti do trajnog liječenja, primjerice astme

Alergije koje pogađaju sve veći dio svjetskog stanovništva, nekad i u teškim oblicima, u dogledno bi se vrijeme mogle liječiti imunoterapijom. Znanstveni tim pod vodstvom profesora Raya Steptoea sa Sveučilišta Queensland u Australiji smatra da će samo jednim tretmanom genske terapije zaštititi čovjeka od ozbiljnih alergija, primjerice astme. Zaštita bi, kao kod cjepiva, bila cjeloživotna.

Njegovom je timu, prema radu objavljenom u časopisu JCI Insight, kod pokusnih životinja uspjelo isključiti imunološku reakciju koja uzrokuje alergijsku reakciju. Voditelj tima to tumači na sljedeći način: simptomi alergije rezultat su reakcije imunoloških stanica na protein u alergenu, i to tako što imunološke stanice ili tzv. T-stanice razvijaju oblik imunološke memorije i postaju otporne na sve dostupne tretmane. Australski su znanstvenici uspjeli izbrisati memoriju T-stanica kod životinja genskom terapijom i desenzibilizirati imunološki sustav tako da tolerira protein.

Opasnost od tumora

Kod bolesnika bi inicijalno moglo doći i do alergijske reakcije na alergen koji je unijet u organizam transficiranim stanicama, a takva alergijska reakcija mogla bi biti i fatalna jer bi količinu i trajanje oslobađanja alergena bilo teško kontrolirati – upozorava hrvatski znanstvenik Mladen Merćep. Druga je opasnost, kaže, mogući razvoj zloćudnih tumora uslijed umetanja stranog gena u genom izdvojenih stanica.

Postupak je proveden u laboratoriju, gdje su najprije izdvojene matične stanice krvi, u njih je ubačen gen koji regulira protein u alergenu i nakon toga takve su stanice vraćene davatelju. Takvim genetskim inženjeringom dobivene stanice proizvode nove, kod kojih izostaje alergijska reakcija. Ako se metoda pokaže djelotvornom u daljnjem istraživanju, jednom bi se injekcijom genske terapije moglo zamijeniti postojeće tretmane kratkog daha, koji se uglavnom svode na manje ili više djelotvornu borbu sa simptomima alergije.

Po mišljenju imunologa Mladena Merćepa iz Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS), spomenuta metoda mogla bi biti značajna u liječenju alergija, ali i poziva na veliki oprez.

– Riječ je o obliku specifične imunoterapije, za koju se već ranije pokazala uspješna primjena u sprječavanje nastanka autoimunog dijabetesa u pokusnim životinjama. Nesporno je da se opisanim pristupom može izazvati smanjenje specifične imunoreaktivnosti – priznaje Merćep. Ističe, međutim, da se klinička primjena ove metode nosi niz nepoznanica i rizika te zahtjeva oprez.

– Opisana kombinacija genske i stanične terapije u teškim oblicima astme povezana je s rizikom moguće neučinkovitosti, jer je kod bolesnika s astmom građa dišnog sustava promijenjena, a u izazivanje napada astme, osim specifičnog imunog odgovora, uključeni su i brojni drugi mehanizimi.

– Ta bi se opasnost mogla bitno smanjiti ako bi se terapijski gen ugradio u specifična, unaprijed odabrana mjesta genoma, ali bi ovim pristupom proces bio bitno složeniji, veli Merćep, koji smatra da bi prvu primjenu ovakve imunoterapije u čovjeka bilo bolje tražiti u nekim težim, potencijalno smrtonosnim bolestima, a ne »običnoj« alergiji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka