Grad: Rijeka
Danas: 25° vedro
Sutra: 11° 26° vedro
21. kolovoza 2017.
Legalne droge ubijaju

Fentanil je "heroin za slonove": Zakon gubi bitku s novim drogama

Fentanil je "heroin za slonove": Zakon gubi bitku s novim drogama
Fentanil je "heroin za slonove": Zakon gubi bitku s novim drogama
Autor:
Objavljeno: 3. lipanj 2016. u 7:10 2016-06-03T07:10:01+02:00

Razumijevanje kemije koja stoji iza proizvodnje dizajnerskih droga, ali i biokemije koja stoji iza njihova djelovanja danas je veće nego što je bilo ikad prije pa kemičari koji rade u sivoj zoni proizvodnje novih supstanci već precizno znaju kako proizvesti drogu određenog učinka.

Na činjenici da su pritom znatno brži od tromih nacionalnih zakonodavstava, koja u unaprijed izgubljenoj trci nastoje otkriti i staviti izvan zakona nove supstance, egzistira jedna dinamična i profitabilna globalna industrija koja se proteže od laboratorija u zemljama poput Kine i Indije do velikih distributera i manjih trgovina u Europi i Sjevernoj Americi. Naime čak i površno pretraživanje pojma »research chemicals« (u prijevodu »supstance za istraživanje«) otkrit će nam da na internetu postoji ogromno tržište egzotičnih kemijskih tvari za koje gotovo sigurno nismo nikad prije čuli. Iza tog eufemizma zapravo se kriju nove, neistražene te dakako potencijalno opasne psihoaktivne tvari. Sve su one usprkos, iako trgovci tvrde suprotno, namijenjene samo i isključivo za ljudsku konzumaciju - bilo od strane korisnika ravnodušnih prema riziku kojeg takav eksperiment donosi sa sobom, bilo prevarenih konzumenata koji vjeruju da uzimaju neku od poznatijih ilegalnih droga.

»Epidemija« predoziranja

Među novim drogama postoje brojne vrlo opasne, zaslužne za tisuće predoziranja i smrtnih slučajeva, no vjerojatno najgora među njima je danas uglavnom zabranjeni fentanil sa svojim brojnim kemijski srodnim i još uvijek legalnim inačicama ili »analozima«. Fentanil je opoidni analgetik koji se zloupotrebljava od 90-ih godina. Sličan je heroinu po mnogočemu osim jedne ključne razlike – 40 do 50 puta je potentniji. Kako ga dileri sve više miješaju s heroinom ili čak u potpunosti zamjenjuju heroin njime, a da o tome rijetko obavijeste mušterije, na snazi je globalna epidemija predoziranja. Primjerice u prošloj su godini samo u kanadskoj državi Alberti 272 osobe umrle od predoziranja fentanilom i srodnim spojevima. U kontinentalnoj Europi pak neslavni rekord drži inače ekonomski uspješna Estonija (globalno je gori od nje samo Island) u kojoj na milijun stanovnika dolazi gotovo dvije stotine smrtonosnih predoziranja.

Suvremeno društvo pogonjeno stimulansima

Trend indikativan za današnje vrijeme je i sve veća potražnja za takozvanim »funkcionalnim stimulansima«, stimulativnim drogama koje nisu namijenjene uzimanju u kontekstu poput klubova i koncerata elektroničke glazbe, nego kao sredstvo za uspješno funkcioniranje u okvirima svakodnevnog života; napornih poslova, fakultetskih obaveza. Sveti gral stimulansa za kojim tragaju ljubitelji stimulansa bila bi sintetička droga poput kokaina, istodobno euforična i funkcionalna. Takvih kandidata postoji već nekoliko no najnoviji među njima je etil-heksedron kojem korisnici tepaju nazivom »hexen«, a koji je prema nekim tvrdnjama teško ili nemoguće razlikovati od solidnog kokaina ulične kvalitete.
– Jako mi se dopada. Doduše malo i previše. Držim da je puno teže držati ga pod kontrolom nego kokain, s kojim je na puno načina sličan. Nakon nekoliko dana svakodnevne upotrebe (iako ne u suludim dozama) prestao je biti zabavan, priča jedan od korisnika Redditova foruma.

– Estonija je na prvom mjestu po broju predoziranja po glavi stanovnika u Europi, a razlozi za to su: nepostojanje obrazovanja o drogama kao ni programa smanjenja štete, ali i zato što ovdje više nema heroina nego samo fentanil (i to ponajprije 3-metil-butir-fentanil), objašnjava istraživački novinar i autor knjiga o estonskoj narko-sceni Kaur Kender.

Jedan od korisnika foruma na internetskoj stranici Reddit ističe kako je i uz svjesnu i informiranu upotrebu fentanilskih flastera te pridržavanje medicinski propisanih doza u više navrata završio na odjelu hitne pomoći pa zaključuje: »Fentanil je heroin za slonove.«

Analozi fentanila su ogroman problem i u SAD-u koja sa 190 predoziranja na milijun stanovnika trži globalno treće mjesto pa je ovih dana senator Pat Toomey zatražio od američkog Ministarstva vanjskih poslova da izvrši pritisak na Kinu kako bi zatvorila laboratorije iz kojih analozi fentanila nalaze put do američkog tržišta.

No analozi fentanila od kojih mnogi nose imena prikladna i modelima naoružanja poput AH-7921, U-47700 ili W-18 predstavljaju tek dio priče o rizicima novih droga. Zbog predoziranja, ali i zbog nasilnih incidenata na zao su glas došli su i spojevi iz klase amfetamina i amfetaminima srodnih katinona, sastavni dio opasnih mješavina neodgovorno prodavanih pod lažnom etiketom »soli za kupanje«. Najzloglasniji slučaj dogodio se na Floridi gdje je narkoman drogiran takvim legalnim solima za kupanje odgrizao i pojeo lice beskućniku. U sastavu droge koju je uzeo pronađena je mješavina 4-MEC, MDPV i metilona, no takvih droga danas u slobodnoj prodaji postoji na stotine i zakonski gledano praktički ih je nemoguće zaustaviti.

Sintetički kanadinoidi

Osim smrtonosnih predoziranja masovniji problem sa stimulansima je činjenica da su vrlo skloni induciranju psihotičnih, paranoidnih i anksioznih stanja pa njihova upotreba izrazito negativno utječe na mentalnu zdravstvenu sliku populacije. Poseban problem predstavlja i činjenica da novi spojevi žanju živote korisnika čak i kad nastaju kao imitacije droga kod kojih su smrtni slučajevi ranije bili nezabilježeni.

Takvi su primjerice sintetički kanadinoidi koji su, premda imitiraju spojeve iz benignih lakih droga, zapravo izrazito opasne tvari. Od jedne takve mješavine lažno deklarirane kao osvježivač zraka pod nazivom »Galaxy« prije nešto više od godine dana u Zagrebu je preminuo 15-godišnjak. Slično je i sa LSD-om; premda je on neosporno opasna droga koja je svojim učinkom od početka punila psihijatrijske klinike, od njega barem nikada nisu zabilježene slučajne toksikološke smrti. No unatrag nekoliko godina umjesto LSD-a korisnicima se često podvaljuju spojevi iz LSD-u kemijski nesrodne klase fenetilamina. Preciznije govoreći radi se o obitelji kemikalija za zajedničkom kemijskom osnovom poznatom pod akronimom NBOMe, a koja je već požnjela mnoštvo života zbog svog vrlo nezgodnog svojstva – malog raspona između aktivne i smrtonosne doze.

Nemoćni zakonodavci

Za bolje razumijevanje pravnog aspekta bitno je razumijeti i osnove kemije sintetičkih i »novih« droga. Gotovo sve nove droge dijele osnovnu kemijsku konstrukciju molekula s nekima od njihovih ilegalnih inačica. No sitnim intervencijama u kemijsku strukturu može se dobiti supstanca sličnog ili identičnog učinka, a koja nije »pokrivena« postojećim zakonskim odredbama. Neke države tome nastoje doskočiti zakonima o kemijski analognim supstancama koji zabranjuju cijele grupe »kemijski srodnih« supstanci. Ipak pravni stručnjaci upozoravaju da su takvi zakoni mahom pravno problematični - nejasni i loše definirani te stoga često sudski oborivi. U pravilu tužitelj mora dokazati da je postojala intencija korisnika ili distributera supstance da istu koristi ili plasira na tržište zbog njene analogije s ilegalnom drogom. Pa čak i onda različiti će vještaci različito ocijeniti pitanje sličnosti analogne supstance s izvornom drogom.
– Pravni status neke supstance kao supstance analogne kontroliranoj supstanci nije činjenica koju branjenik može sa sigurnošću unaprijed utvrditi, nego činjenica koju mora sudski utvrditi porota, stoji primjerice rješenju Američkog prizivnog suda iz 2005. godine, a koje ponajbolje ilustrira maglovitost američkog Federalnog zakona o analozima.

Treba posebno istaknuti da se čak i dobro informirani korisnici upoznati s aktivnim dozama svejedno izlažu ozbiljnom riziku predoziranja. Razlozi za to su višestruki – s jedne strane vrlo se često događa da prilikom narudžbe, naročito iz izravno iz kineskih laboratorija, pošiljatelji pogrešno označe pošiljku. U jednom takvom slučaju korisnik je na Redditu opisao vrlo uznemirujuću epizodu gdje je s četvero ljudi podijelio gram supstance za koju su vjerovali da je neki od stimulansa amfetaminskog tipa. No, greškom kineskog trgovca umjesto toga su kombinirajući s alkoholom uzeli ozbiljno visoku dozu depresora živčanog sustava iz klase benzodiazepina te satima visjeli na rubu svijesti i života. Jedini lijek protiv opasnih zabuna je testiranje droga kemijskim reagensima koje dakako provodi manji dio korisnika. Drugi ozbiljan problem je što su djelatne doze mnogih droga izuzetno niske pa ih je potrebno dozirati pomoću vrlo precizne vage. Tako korisnik Reddita opisuje kako se njegova djevojka predozirala nakon što su otprilike procijenili dozu potentnog amfetaminskog stimulansa 4F-MPH.

– Nedugo nakon što smo ušmrkali počela se trzati i dah joj je postao plitak. Još je bila suvisla ali bilo je očito da joj je nelagodno.Tada su se stvari počele pogoršavati, izmjerio sam joj tlak, bio je 190/120, a puls 120 otkucaja. Koji k….! Oči su joj počele bježati prema gore, upadala je u stanje bunila, pričala s nepostojećim ljudima, opisao je korisnik pod pseudonimom »easybeincheasy«.

Rizici i razmjeri epidemija opasnih novih supstanci jasno pokazuju da se ne možemo osloniti na pravne sustave država koji se vrlo teško nose s rastućim problemom sintetičkih droga. Sve je očitije da je umjesto »pravnog lijeka« najbolje što država može napraviti pokušati spasiti što više života kvalitetnim informiranjem javnosti, dodatnom obukom liječnika te programima smanjenja šteta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka