Foto Cropix
Prema posljednjim podacima, broj oboljelih od upale pluća u prva tri tjedna ove godine prešao je tisuću u Hrvatskoj, a u PGŽ-u u tom je razdoblju oboljelo trideset osoba
Epidemija atipične upale pluća u prvih je nekoliko tjedana siječnja iz prvog plana istisnula gripu kao uobičajenu zaraznu bolest za ovo doba godine, a epidemiolozi procjenjuju da se dnevno bilježi oko 50 novih slučajeva. Prema posljednjim podacima, broj oboljelih od upale pluća u prva tri tjedna ove godine prešao je broj od tisuću oboljelih.
U Primorsko-goranskoj županiji prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u ta tri tjedna zabilježeno je trideset slučajeva upale pluća (u prošloj godini je registrirano 687 slučajeva oboljelih od upale pluća). Upala pluća, prema tvrdnjama stručnjaka, ove zime više pogađa djecu i mlade, ali je blaže kliničke slike pa se vrlo vjerojatno kod nekih oboljelih i ne prepozna.
Čekaonice krcate
Smrtnost od upale pluća bilježi se kod starijih osoba, kao što je to nedavno bio slučaj u jednom riječkom privatnom domu za starije osobe gdje je zabilježen povećan broj smrti od upale pluća u kratkom razdoblju.
Da respiratorne infekcije haraju među populacijom, potvrđuju nam i liječnici primarne zdravstvene zaštite čije su čekaonice ovih dana krcate. Riječka pedijatrica dr. Dolores Gall Sviderek kazala nam je da je nekoliko dana mijenja kolegica jer je na poslu dobila – gripu.
– Još prije nekoliko tjedana u ordinaciji smo se susretali uglavnom s atipičnim upalama pluća kod djece. Epidemija atipične upale pluća traje gotovo dva mjeseca, a sad se na to, čini se, nadovezala gripa. Ja sam osobno mislila da sam, radeći kao pedijatar, postala imuna na sve viruse, ali eto, očito nisam – kaže riječka pedijatrica.
Druga riječka liječnica koja u svojoj ordinaciji obiteljske medicine liječi uglavnom stariju populaciju, dr. Sanja Golubović Pavić, kaže da je ove godine evidentirala tek jedan slučaj upale pluća. Ali zato ima velik broj respiratornih viroza.
– Još mi je uvijek teško reći je li krenula epidemija gripe ili su to viroze, no bilježimo velik broj visokih temperatura, do 39 stupnjeva, praćenih kašljem, i kod starije, i kod mlađe populacije. Moja starija populacija je dobro zaštićena cijepljenjem protiv gripe te sam i ove godine cijepila oko 200 pacijenata starije dobi te mogu reći da u toj populaciji nema nikakvih komplikacija s respiratornim infekcijama – govori Golubović Pavić.
Atipične upale pluća obično se javljaju u mlađoj populaciji. Bolest počinje obično polako, kliničkom slikom dominiraju opći simptomi poput povišene temperature, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor. Može se javiti i mučnina, proljev i povraćanje. Opći simptomi su srednje teški i polagano se pojačavaju, a nakon tri do četiri dana bolesti javlja se suh i nadražujući kašalj koji postaje uz razvoj upale u plućima produktivniji. Znakovi upalne infiltracije u plućima se ne nalaze do petog dana bolesti, a dijagnoza atipične pneumonije obično se postavlja kasnije, tek nakon rendgenskog slikanja pluća.
Atipične ili virusne upale pluća ili pneumonije najčešće su uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih puteva, a pojavljuju se u hladnijim zimskim mjesecima. Osim virusa, atipične pneumonije uzrokuje i bakterija Mycoplasma pneumoniae, najčešće u obliku epidemija svakih četiri do šest godina. Klinička slika atipičnih upala pluća blaža je od klasičnih bakterijskih upala pluća te se one često nazivaju »hodajuće upale pluća«.
– Pneumonija je najteža upalna bolest u dišnom sustavu. Pojavljuje se u svim dobnim skupinama. Osobito je česta kod starijih osoba, osoba s raznim kroničnim bolestima ili osobama s oslabljenim imunološkim sustavom. Kod starijih osoba je pneumonija jedna od najtežih i najčešćih bolesti te čest razlog smrti. Uzročnici mogu biti različiti mikroorganizmi, osobito bakterije i virusi. Put širenja zaraze je kapljični, direktno ili indirektno, preko zagađenih predmeta, tumači voditeljica Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ dr. Danijela Lakošeljac.
Slabljenje imuniteta
Liječenje virusnih pneumonija je simptomatsko, dok se bakterijske pneumonije liječe odgovarajućim antibiotikom. Ambulantno se liječe mlađe i zdrave osobe, a najčešće se hospitaliziraju starije osobe s pneumonijom. Kroničarima i starijim od 65 godina preporučuje se svake godine cijepljenje protiv gripe, a doza pneumokoknog cjepiva štiti od 23 tipova pneumokoka. Kod starijih osoba upala pluća dovodi do slabljenja imuniteta. Osim toga u starijoj su dobi česte bolesti kronična opstruktivna bolest pluća, kronične bolesti srca, bubrega, jetre, dijabetes i upotreba većeg broja lijekova.
– Sve to još više slabi obrambene snage organizma i olakšava razvoj pneumonije. U zimskim mjesecima, za vrijeme sezone gripe i povećane učestalosti drugih virusnih respiratornih infekcija, obrambeni mehanizmi starijih osoba su toliko oslabljeni da je olakšan put nastanka pneumonija. Više od 90 posto svih smrtnih slučajeva od pneumonije je u starijih osoba, a upala pluća je na šestom je mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti. Naime, od pneumonije umire više osoba nego od bilo koje druge zarazne bolesti – upozorava dr. Lakošeljac.
