Foto Cropix
Stručnjaci upozoravaju da djeca izbacujući iz prehrane važne nutrijente riskiraju gubitak zdravlja. Upravo je u ranoj tinejdžerskoj dobi ključna zdrava prehrana. U dnevnu bolnicu PB »Sveti Ivan« u zadnja je tri mjeseca primljeno 14 osoba
Svaka druga djevojčica u dobi od 11 do 14 godina pokušala je dijetom izgubiti višak kilograma kako bi postigla savršenu liniju, potvrdila je studija provedena na oko 3.000 britanskih djevojčica. Mnoge djevojčice priznaju da redovito preskaču obroke, a britanski liječnici od anoreksije liječe već i šestogodišnjake. Desetogodišnjakinje su u visokom postotku opterećene vlastitom težinom i vjeruju da nisu dovoljno mršave, najviše razmišljaju o odjeći, frizurama i šminki, a omiljene serije su im one koje prikazuju veze između muškaraca i žena, iako nisu dovoljno odrasle ni zrele za takve teme.
Neke od njih već planiraju kako će čim postanu punoljetne estetskim zahvatima korigirati vlastiti izgled. S druge strane, samo 20 posto djece igra se na otvorenom, i to mahom zbog prezaposlenosti roditelja kojima je najlakše ostaviti ih pred TV-om.
Na temelju alarmantnih pokazatelja, stručnjaci upozoravaju da djeca izbacujući iz prehrane važne nutrijente, ozbiljno riskiraju gubitak vlastitog zdravlja. Upravo je u ranoj tinejdžerskoj dobi ključna zdrava i uravnotežena prehrana, a izbacivanjem mlijeka i mliječnih proizvoda u želji da smršave, djevojke gube važan izvor kalcija i riskiraju osteoporozu. Oskudna prehrana može ih lišiti nutrijenata poput željeza ili cinka, a držanjem dijeta koje se baziraju na ukidanju jedne vrste namirnica, primjerice ugljikohidrata, dobivaju iskrivljene predodžbe o tome kako bi se trebale hraniti u odrasloj dobi.
Prototipovi ljepote
Svjetske statistike govore da oko 16 posto djece u dobi od 11 do 12 godina pati od emocionalnih problema poput depresije i niskog samopoštovanja. To ih čini ranjivijima i pogodnijima za razvijanje poremećaja prehrane. U dobi od 13 do 14 godina situacija je još gora, što ukazuje da držanje dijete može imati negativne posljedice na mentalno zdravlje: u toj dobi, postotak djece s emocionalnim problemima penje se na 18 posto. Gotovo svako peto dijete u toj dobi osjeća se nesretnim, i nedostaje mu samopouzdanja. Djeca koja su posebno osjetljiva, i ona koja su po prirodi opsesivni tipovi, lako će se »zakačiti« na držanje dijete u sve ranijoj i ranijoj dobi, upozoravaju stručnjaci.
– Narcistična kultura medija u kojoj se komercijalizira izgled žene i grade izvjesni prototipovi ljepote koji odgovaraju nekim industrijama i nekim komercijaliziranim interesima, zaslužna je za rano ulaženje u dijete. Neki podaci govore o tome da djevojčice već u dobi od pet godina imaju probleme s time kako izgledaju, odnosno postoji dojam da se nepotrebno opterećuju izgledom – upozorava Handl. Dovoljno je, kaže, pogledati koliko je djevojčica na društvenim mrežama i Youtubeu opterećeno time kako izgledaju i dobit ćemo pokazatelje o tome koliki može biti rizik pogrešnog shvaćanja marketinških poruka.
Povodljivost djevojčica, međutim, ne mora nužno voditi u poremećaje prehrane, anoreksiju ili bulimiju. Riječ je o kompleksnim poremećajima iza kojih stoje i određene osobne karakteristike, pa će neka djeca u takvom okruženju »zaglaviti« u poremećajima, a druga neće.
Paziti na simptome
U dnevnu bolnicu PB »Sveti Ivan« u zadnja je tri mjeseca primljeno 14 osoba, a savjet je potražilo njih stotinjak. Mahom je riječ o djevojkama i ženama u dobi od 20 do 50 godina, dok su im muškarci rijetki pacijenti. »Vjerujem da su neki od njih još dosta povučeni, jer misle da su to poremećaji ženske populacije. Svjetske brojke govore o odnosu 4 : 1 u korist žena, dok se ranije govorilo da među sedam žena bude po jedan muškarac s poremećajem prehrane – anoreksije nervoze, bulimije nervoze i kompulzivnog prejedanja.
Dok unatrag nekoliko godina praktički nije bilo niti jedne institucije u Hrvatskoj koja se bavila problemom anoreksije i bulimije, danas je situacija nešto drukčija. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je nekoliko lokacija na koje se mogu obratiti osobe s poremećajem prehrane, ili njihovi roditelji, nedovoljan. Klinika za psihološku medicinu pri Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju u KBC-u Zagreb, gdje primaju djecu i maloljetnike, Zavod i Dnevna bolnica za poremećaje prehrane u PB »Sveti Ivan« za oboljele iznad 18 godina, jedina su mjesta gdje se oboljelima pruža cjelovita medicinska i psihološka pomoć. U ostalim gradovima oboljele će u bolnicama smjestiti na odjele pedijatrije, psihijatrije ili gastroenterologije, što im neće osigurati potrebnu skrb.
– Za sada postoje dobre predispozicije sustava da pomogne osobama s poremećajem prehane. No umanjena svjesnost ljudi, needuciranost kolega u sustavu i stigmatizacija psihijatrije nam odmažu u tome – kaže psihijatar Handl. Zadatak je svih koji se bave ovim poremećajima da rade na prevenciji i na edukaciji, a Tim Dnevne bolnice za poremećaje prehrane sustavno će, najavljuje, raditi na tome od ljeta.
– Osviještenost o ozbiljnosti ovih poremećaja, koji slove za jedne od smrtonosnijih psihičkih poremećaja, izuzetno je važna. Mislim da je to dovoljna poruka da se svi malo trgnemo i zapitamo koliko doista znamo i što možemo učiniti – zaključuje Handl.
Sa smrtnošću od šest posto, anoreksija je poremećaj s najvišom smrtnošću među mentalnim bolestima. Dijagnoza se u prosjeku postavi u dobi od 17 godina, a kod mnogih oboljelih nije ni otkrivena, jer skrivaju simptome bolesti. Očiti su simptomi mršav izgled, opadanje kose, kronični umor, a oni koji se mogu prikriti gubitak menstruacije, zatvor, suha koža, nepravilan rad srca, niski tlak, dehidracija, osteoporoza.
