Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
8. prosinca 2019.
Što je to zapravo?

CHIA, GOJI, MACA, KVINOJA... Stručnjaci otkrivaju: Je li popularna "superhrana" ipak samo - marketinški trik?

Foto Pixabay.com
Foto Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 8. listopad 2018. u 8:07 2018-10-08T08:07:53+02:00

Antioksidansi, kojima se »superhrana« često diči, nalaze se u svakom voću i povrću, koje je važno konzumirati svakodnevno i u dovoljnim količinama, jednako kao i proteine, ugljikohidrate, dakle i meso i ribu, integralne žitarice, kažu stručnjaci, tvrdeći da je naziv »superhrana« na ne baš jeftinim dodacima prehrani koji su preplavili trgovačke police zapravo – marketinški trik

Do prije koju godinu je u svakoj »poštenoj« kući bilo važno imati, redom: kruha i mlijeka, poneki narezak ako naiđu gosti, no danas je, čini se, »must have« u svakoj kući – superhrana, odnosno »superfood«.

Chia sjemenke, goji bobice, kvinoja, amaranth, maca prah i tako redom, samo je mali dio namirnica, odnosno dodataka prehrani koje proizvođači imenuju »superhranom«, no što to zapravo znači i je li superhrana doista hrana moćnija od ostale hrane naše svakidašnje, poput jabuka i limuna, paprike, blitve, raštike, srdele ili maslinovog ulja, upitali smo stručnjake.

Riječ je, naime, o ne baš jeftinim dodacima prehrani koji su, kao i na cijelom zapadu, preplavili trgovačke police, a koji na sebi nose različite zdravstvene tvrdnje prema kojima pomažu kod mnogobrojnih tegoba i bolesti. Može li nas, dakle, »superfood« spasiti od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i ostalog?

– Na pojam »superfood« se može gledati kao na izmišljeni naziv koji se može protumačiti kao prehrambena ili zdravstvena tvrdnja, odnosno kao upućivanje na opće, nespecifične koristi hranjive tvari ili prehrambenog proizvoda za opće zdravlje ili dobrobit u vezi sa zdravljem. Pojam je prihvatljiv na proizvodima ukoliko je sastav tog proizvoda u skladu s propisanim zahtjevima za korištenje određene prehrambene i/ili zdravstvene tvrdnje, i ukoliko je na proizvodu navedena ta odobrena prehrambena i/ili zdravstvena tvrdnja – stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva.

Marketinški naziv 

Ili, kako to potvrđuje dr.sc Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari i Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navod »superfood« se može koristiti samo ako sadrži i ciljanu prehrambenu, odnosno zdravstvenu tvrdnju koja je potkrijepljena podacima o aktivnim komponentama (vitaminima, mineralima i slično). Primjerice, ako na deklaraciji »superhrane« piše da sadrži, i koliko, vitamina C, E ili nečeg drugog, onda može stajati i tvrdnja o tome čemu taj dodatak prehrani doprinosi. Sama tvrdnja, bez da je naznačeno i koje, odnosno koliko vitamina i drugih aktivnih komponenti sadrži, ne može stajati, to je zabranjeno.

– Naziv »superfood« ili »superhrana« je marketinški naziv za hranu koja posjeduje sastojke koji imaju određene pozitivne učinke na zdravlje – odgovaraju nam iz Hrvatske agencije za hranu (HAH). Taj izraz, dodaju, ne koriste stručnjaci u području znanosti o prehrani, nutricionisti niti liječnici, jer on nije prihvaćen ni od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) niti od strane europskih nacionalnih institucija iz spomenutog područja, kao ni od strane američke Agencije za hranu i lijekove (FDA US). »Pretraživanjem znanstvenih i stručnih radova na ovu temu, može ih se pronaći uistinu malo pod ovim nazivom, a većina uopće ne ide u prilog tvrdnjama da određena hrana zaista zaslužuje nositi taj naziv«, zaključuju u HAH-u.

U sadržajnom smislu, ističu stručnjaci HAH-a, naziv »superhrana« najčešće se dodjeljuje hrani koja je bogata određenim nutrijentima, a posebice funkcionalnim sastojcima (vitamini, mineralne tvari, omega-3-masne kiseline, polifenoli, vlakna). Uslijed preporuka o potrebi konzumiranja veće količine voća i povrća, po mogućnosti u sirovom (svježem) ili tehnološki neobrađenom stanju, naziv se najčešće vezuje uz hranu biljnog podrijetla (acai bobice, goji bobice, spirulina, brusnice, kvinoja i sl.), iako i neka hrana animalnog podrijetla (riba, određeni mliječni fermentirani proizvodi) također predstavljaju vrijedan izvor nutrijenata. Naziv »superhrana« se, zaključuju u HAH-u, miješa s nazivom »funkcionalna hrana«, koja je službeni, i znanstveno utemeljen naziv za one vrste hrane i proizvoda za koje je dokazano i poznato da njihovim konzumiranjem uistinu doprinosimo poboljšanju zdravstvenog statusa, te one stoga s pravom nose i određene zdravstvene tvrdnje, koje su pak službeno odobrene od strane nadležnih institucija.

Zeleni žig 

Drugim riječima, u mnogim je slučajevima riječ o hrani/dodacima prehrani koji su nutritivno bogati, no od kojih ipak ne treba očekivati da će značajnije od druge zdrave hrane poboljšati naše zdravstveno stanje. Termin »superhrana« je marketinški termin zbog kojeg se potrošačima može činiti da druga zdrava hrana nije toliko zdrava. Mrkva, paprika, jabuka ili luk, jogurt na primjer, također obiluju važnim nutrijentima, no potrošači će možda više vjerovati supermoćima superhrane. Antioksidansi, kojima se »superhrana« često diči, nalaze se u svakom voću i povrću koje je važno konzumirati svakodnevno i u dovoljnim količinama, jednako kao i proteine, ugljikohidrate, dakle i meso i ribu, integralne žitarice. Kako kažu stručnjaci, zdrava prehrana i tjelovježba najbolji su recept za svakog. Dr. Pollak podsjeća da je HZJZ nositelj nacionalnog projekta Živjeti zdravo, u kojem se zelenim žigom potrošačima ukazuje na proizvode koji su zdravstveno ispravni i koji zadovoljavaju kriterije smanjenog udjela soli, šećera, zasićenih masnih kiselina itd.

Kad je »superhrana« u pitanju, svakako se i o njoj treba bolje informirati, jer još uvijek nema dovoljno znanstvenih spoznaja koje bi potkrijepile mnoge »supermoći« te hrane odnosno dodataka prehrani. Planetarno popularne chia sjemenke obiluju, primjerice, omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, no nema dovoljno dokaza o tome kako općenito utječu na zdravlje uzimaju li se duže od tri mjeseca. Jednako tako, nema dovoljno spoznaja niti o konzumiranju chia sjemenki tijekom trudnoće i dojenja, dok neka istraživanja upućuju na to da bi veće količine ovih sjemenki trebali izbjegavati i oboljeli od raka prostate, odnosno muškarci koji su u većem riziku od tog karcinoma.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.