Za jedne kondicija i druženje, za druge otkrivanje svijeta

Snimio Sergej DRECHSLER

Trening je osmišljen tako da da se majčino fizičko i psihičko stanje postepeno vrati na razinu prije trudnoće, dakle, postepenom aktivacijom, pri čemu je vježbanje maštovito i ugodno za bebu

Promijenjen izgled tijela, ali i nemogućnost opuštenog odvajanja od djeteta i uživanja u »vremenu za sebe« bez grižnje savjesti, mnogim je novopečenim majkama glavni razlog što se odlučuju za sve popularnije vježbanje s bebama. Riječ je o vježbama namijenjenim majkama i njihovoj djeci do godine dana starosti koje su osmišljene tako da majke, bez obzira na prijašnje stanje kondicije, mogu pratiti vježbe i s vremenom

   lagane vježbe zamijeniti onim težim. Dakako, samo vježbanje nije jedini benefit ovakvih treninga. Potvrdile su nam to majke koje dva puta tjedno dolaze u Sportski centar »300«, a koje upravo smijeh, druženje i napredak – kako onaj u vraćanju kondicije i izgleda tijela na prijašnje stanje u mama, tako i onog u bebinom otkrivanju svijeta – ističu kao glavni razlog što uvijek iznova jedva čekaju novi trening.

   Program u Sportskom centru »300« osmislila je trenerica Ana Štemberger koja objašnjava da se iza naziva »Moomy and Baby Full Body Workout« krije sat vježbanja koncipiran kao i svaki drugi trening.

   – Započinjemo laganim zagrijavanjem nakon čega slijede vježbe snage s brzim izmjenama jer je bebama dosadno dugo biti u jednom položaju, kaže nam trenerica napominjući da ja najvažnije da je trening maštovit i ugodan za bebu, a za mamu možda samo malo »neugodan«.

   Vježbama se aktiviraju svi mišići u tijelu pa tako i oni »najkritičniji« za novopečene majke. Primjerice, Ranka Tomić koja vježba sa svojom 9-omjesečnom Nikom, kaže nam da se zbog problema s kralježnicom odlučila na vježbanje još tijekom trudnoće te nastavila kad je dijete navršilo tri mjeseca, a unatoč starom problemu, baš kao i činjenici da Nika svakim danom postaje teža, bolova u leđima – nema.   

Jedan od razloga zašto se neke majke ne odlučuju za vježbanje nakon poroda svakako je i uvjerenje da tjelesna aktivnost nije poželjna za vrijeme dojenja.    – Ovakav tip vježbanja ne utječe na sastav majčina mlijeka. Naime, riječ je o aktivnosti niskog intenziteta što znači da ne dolazi do stvaranja nikakvih nusprodukata, odnosno nikakvih kemijskih reakcija u tijelu. Dapače, osobno mislim da vježbanje može samo pozitivno utjecati na dojenje jer, ukoliko su majke zadovoljne i sretne, u mozgu dolazi do lučenja hormona sreće – serotonina – koji sigurno dobro utječe na kvalitetu majčinog mlijeka. Ono što nastojimo svakim treningom postići jest da je bebama na treningu ugodno i toplo, a da majke ipak osjete buđenje svog tijela, napominje Ana Štemberger dodajući da tijekom treninga majke u svakom trenutku mogu podojiti svoje dijete, dati mu bočicu ili ga samo utješiti.

Drugačije i novo

– Već sam u trudnoći osjetila da mi vježbanje uvelike pomaže i odlučila sam nastaviti. Ekipa je super. Dobar dio nas zajedno je vježbalo u trudnoći pa smo nastavile i s bebama, a vidim da uz mene uživa i Nika – zanimljiva su joj druga djeca i dolazak za nju uvijek znači nešto drugačije i novo, govori Ranka Tomić.

   Trenerica Ana ističe da beba može biti zadovoljna samo uz zadovoljnu mamu pa je upravo zato majčino zadovoljstvo glavni cilj svakog treninga u okviru programa »Moomy and Baby Full Body Workout«.

   – Slaba socijalizacija i aktivnost rezultira nezadovoljstvom u majki te gubljenjem vlastitog identiteta. Život koji su imali prije – posao, aktivnosti, izlasci – nestaje. Moram priznati da ne poznajem niti jednu majku – hrabru ženu – kojoj nije bilo teško na početku nove životne uloge, bez obzira je li riječ o ženama koje po prvi put postaju majke ili to već jesu. Budući da sam i sama mama, smatram da je ovakav tip treninga idealan za novopečene majke – vraća ih u društvo, ali im vraća i sigurnost, pri čemu se ne odvajaju od svoje djece. Osim što vježbaju, na treningu međusobno dijele svoja iskustva te redovito čuju nešto poučno i ohrabrujuće, govori Ana Štemberger.

   Iako je riječ o treningu slabijeg intenziteta, nikako se ne bi moglo reći da su vježbe jednostavne. Tako majke rade čučnjeve, iskorake, trbušnjake…, i, dakako, vježbe istezanja.

   – Nema skakanja! Ima puno koračanja u raznim smjerovima, a ono što je specifično za ovaj trening su djeca koja majkama služe kao – utezi. Što je dijete teže, teže su i vježbe. Trening je osmišljen tako da da se majčino fizičko i psihičko stanje postepeno vrati na razinu prije trudnoće, dakle, postepenom aktivacijom, objašnjava trenerica, a mi primjećujemo da Branka Kurelić trenutačno ima najteži »uteg«. Naime, njezina jednogodišnja Kala bila je najstarija na treningu kojeg smo posjetili.

   – Iako sam se priključila dosta kasno, kad je Kala imala 10 mjeseci, moram reći da su rezultati vježbanja već vidljivi. Osim toga, super je što se druže i mame i bebe. Sa starijim sinom sam išla na plivanje za mame i bebe, no dok je tamo bio više naglasak na djecu, ovdje je na majke, kaže nam Kalina majka dodajući da ju najviše raduje kružni trening i to zbog promjene ritma vježbanja i puno različitih vježbi u kratkom vremenu.

   Osim postepene aktivacije zahvaljujući kojoj dolazi po polaganog jačanja mišića, Ana Štemberger kao važan segment treninga ističe i disanje.   

Malo je majki koje ne znaju za bolove u leđima. Ako ne prije, oni se često javljaju tijekom trudnoće, a sve prisutniji postaju kako dijete raste i kako ih majke nose ili podižu. Trenerica Ana Štemberger objašnjava da su bolovi posljedica atrofije, odnosno, slabljenja mišića trupa, tj. leđa i trbuha.    – Premalo aktivnosti u trudnoći, rast trbuha te loše kifotično i lordotično držanje dovode do bolova u leđima, a pravilnom aktivacijom mišića trupa te njihovim jačanjem bolovi se smanjuju. Mišići su ti koji nam drže cijeli kostur. Ako su oni slabi, prisutno je veliko opterećenja na cijelu kralježnicu te dolazi do raznih oštećenja, lošeg držanja pa i do strukturalnih promjena u zglobovima – kifoze, lordoze, skolioze… Razlika između kifotičnog i lordotičnog držanja i kifoze i lordoze te skolioze jest da se loša držanja, uz pravilnu aktivaciju mišića i istezanje, mogu ispraviti, a kifoza, lordoza i skolioza su deformacije koje je moguće ublažiti, ali ne i ispraviti u potpunosti. Zato je vježbanje izuzetno važno za sve uzraste, a posebno za majke, ističe Ana Štemberger.

Pravilno disanje

– Disanje jača pluća i srce, a pravilno disanje u kombinaciji s pravilnim izvođenjem vježbi olakšava svakodnevne obveze, napominje trenerica.

   Potvrdu rečenog dala nam je Zumreta Begović koja vježba s 4-mjesečnom Lejlom.

   – Vježbamo mjesec dana, dakle od kad je Lejla navršila tri mjeseca, i moram priznati da se bolje osjećam i fizički i psihički. Pogotovo nakon treninga. Tada se osjećam u potpunosti odmoreno, kaže nam Zumreta kojoj je Lejla treće dijete, baš kao i 9-mjesečna Tia Martini Vižintin.

   – Super mi je što mogu s Tijom doći na vježbanje dok su mi starija djeca u vrtiću. Vježbamo posljednja dva mjeseca i ovaj trening super dođe da se čovjek malo »ispuše«. Ne mislim samo na vježbe, nego i na neizostavno čavrljanje, tako da nije da mi mame po cijele dane pričamo samo s bebama, govori Martina, a Tanja Gligora, majka 9-mjesečnog Lukasa, i Maja Lazarić, majka tek malo od Lukasa starijeg Leona, ističu da im upravo »ekipa« puno znači.

   – Družile smo se i tijekom vježbi za trudnice, a nas nekoliko se čak i u rodilištu susretalo – kako je jedna izlazila, druga je dolazila pa nam je super što nam i djeca istovremeno prolaze sve razvojne faze, napominje Tanja, a Maja dodaje da se i mimo treninga često druže.

   Nema sumnje da će zbog toliko isticane dobre atmosfere neki zaključiti da je ova vrsta treninga isprika mamama za čavrljanje, a da je uloga djeteta svedena na »uteg«. Istina je, naravno, drugačija, pa treba svakako napomenuti da majka i dijete i tijekom vježbanja stvaraju dublju povezanost, a nakon nekog vremena i samo će dijete pokušati ponavljati majčine pokrete.

Osim toga, dijete će gledajući majku kako vježba puno brže razviti osjećaj za kretnje, smisao za oblikovanje kretnji, osjećaj za ritam i za to gdje se nalazi njegovo tijelo u prostoru, a ne treba zaboraviti da pozitivni i različiti utjecaji kojima je dijete izloženo u ranom djetinjstvu, potiču njegove motoričke i intelektualne sposobnosti.