MOŽEMO LI SE LIJEČITI ZRAKOM? Izgleda da je odgovor "da - i to prilično uspješno u Rijeci" / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 1
Sutra: 24° 27° 3
16. kolovoza 2018.
Kisik kao lijek

MOŽEMO LI SE LIJEČITI ZRAKOM? Izgleda da je odgovor "da - i to prilično uspješno u Rijeci"

Promocija za riječku barokomoru bilo je i nedavno uspješno liječenje hrvatskog olimpijca Ivice Kostelića / Foto Damir ŠKOMRLJ
Promocija za riječku barokomoru bilo je i nedavno uspješno liječenje hrvatskog olimpijca Ivice Kostelića / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 26. travanj 2018. u 7:21 2018-04-26T07:21:00+02:00

Barokomora nije svemoguća, no s obzirom da iza hiperbarične medicine ne stoji moćna industrija, njezine se dobrobiti koje su velike još uvijek teško probijaju u svijest pacijenata, ali medicinskih stručnjaka. Primjerice, naša riječka barokomora ima tehničke mogućnosti pretvaranja u jedinicu intenzivnog liječenja i mi dajemo podršku bolesniku iz jedinice intenzivnog liječenja, kaže dr. Mario Franolić, iskusni hiperbaričar Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka

Hiperbarična medicina mogla bi postati područje medicine čiji će Rijeka biti simbol u medicinskim krugovima u široj regiji, pa čak i na međunarodnoj razini. Dokazao je to jučerašnji prvi simpozij posvećen hiperbaričnoj medicini koji je održan u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u organizaciji Zavoda za biomedicinske znanosti HAZU-a na kojem su svoje spoznaje o ovoj još uvijek nedovoljno prepoznatoj grani medicine predstavili domaći i inozemni stručnjaci.

Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija dr. Mario Franolić, iskusni hiperbaričar Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka ističe kako simpozij obuhvaća dva područja – ronilačku medicinu i hiperbaričnu medicinu. Na taj način riječka se barokomora, koja je počela s radom prije godinu i pol dana, predstavila sa svojim dostignućima dok su neki od vodećih stručnjaka iz inozemstva poput dr. Pasqualea Longobardija iz Ravenne i dr. Jaceka Kota iz Gdanjska predstavili novosti na pdručju hiperbarične medicine. Riječki Centar u budućnosti planira suradnju sa centrima u Ravenni, Gdanjsku, ali i u Tel Avivu, kako na kliničkoj, tako i na znanstvenoj razini.

– Ovo je početak suradnje jer želimo naš centar predstaviti kao jedan od vodećih u ovom dijelu Europe. Kolegama predstavljamo osnovnu fiziku i fiziologiju struke jer se u dijelu javnosti, pa čak i među liječnicima, još uvijek ne zna dovoljno o hiperbaričnoj medicini. Nejasno je sljedeće: kako se možemo liječiti zrakom? Naime, kisik se u ovom slučaju pogrešno shvaća kao oksidacija. Hiperbarična medicina nije oksidacija već oksigenacija što znači da, ne samo da organizm na ovaj način ne stari, kao što je to slučaj kod oksidacije, nego se stanice oksigenacijom podmlađuju. Želja nam je da svi liječnici shvate zašto je sve hiperbarična medicina dobra, objašnjava dr. Franolić.

Medicina ronjenja

Liječenje u barokomori prvi je lijek izbora kod dekompresijske bolesti u ronioca, plinske embolije, trovanja ugljičnim monoksidom i plinske gangrene, no u velikom broju slučajeva ona je potporni lijek i osigurava da druge procedure liječenja daju bolje rezultate. U velikom broju slučajeva, liječenje u barokomori svojevrsna je zadnja šansa.

– Barokomora nije svemoguća, no s obzirom da iza hiperbarične medicine ne stoji moćna industrija, njezine se dobrobiti koje su velike još uvijek teško probijaju u svijest pacijenata, ali medicinskih stručnjaka. Primjerice, naša riječka barokomora ima tehničke mogućnosti pretvaranja u jedinicu intenzivnog liječenja i mi dajemo podršku bolesniku iz jedinice intenzivnog liječenja. Tu bih izdvojio slučaj u kojem smo uspješno izliječili pacijenta s infekcijom likovora, moždane tekućine.

Dakle, cijeli je živčani sustav bio zahvaćen i mi smo ga u barokomori potpuno uspješno izliječili. Naime, kisik difuzijom prolazi svugdje i za razliku od antibiotika takve slučajeve uspjeva riješiti. Slično je i s abdominalnom problematikom. Mi anatomski pokrivamo sve regije jer kisik kroz pluća dopire do svake stanice u tijelu. Ovdje ne govorimo o kisiku kojeg udišemo i od kojeg živimo, ovo je hiperbarični kisik i on je lijek. Nije svemoguć, ali je lijek. Kisik otopljen u plazmi koji dopire svugdje, pojašnjava dr. Franolić .

Dr. Igor Barković, koji je kao pulmolog dio tima riječke barokomore kaže kako je Centar u ovom trenutku postigao kliničku rutinu i nivo koji je prepoznat na svjetskoj razini, i to ne samo u medicinskim krugovima.

– Ponuđena nam je suradnja s ronilačkim organizacijama, a mi stojimo na raspolaganju i našoj Turističkoj zajednici. Ne želimo biti samo centar za liječenje, mislim da mi moramo biti na usluzi cijeloj lokalnoj zajednici. Ronioci nisu naši najčešći pacijenti, iako je jedina metoda liječenja bolesti ronioca hiperbarična komora. Međutim, kada ronioci biraju neku destinaciju za ronjenje, moraju znati da postaji kvalitetna barokomora na tom području. U tom smislu već smo se predstavili na sajmu ronilačkog turizma u Bologni gdje smo prepoznati i imamo mnoge zahtjeve za suradnje u istraživanju medicine ronjenja.

Suradnja ide i na sveučilišni nivo, budući da imamo kolege izvan regije koji se žele ovdje educirati te smo u suradnji s Europskim odborom za hiperbaričnu medicinu uspostavili kontakte. Ponuđeni su nam programi edukacije medicinskih tehničara i sestara s namjerom da postanemo i jedan od europskih centara za edukaciju liječnika na ovom području. Vjerujem da ćemo parlaleno s tim razvijati i naša znanstvena istraživanja, ističe dr. Barković koji je sudionicima kongresa predstavio osnove fizike i fiziologije hiperbarične medicine.

Veliko postignuće

Na pitanje o novostima u hiperbaričnoj medicini koje se primjenjuju u radu riječke barokomore dr. Barković navodi traume glave. Kako kaže, osim kvalitetnog uređaja, KBC Rijeka ima i opremu koja je atestirana za ulazak u barokomoru, što su preduvjeti za obradu teških pacijenata.

– Još važnije je što imamo iskusnu ekipu koja se time svakodnevno bavi u jedinicama intenzivnog liječenja. To je naša komparativna prednost na širem području. Inače, kad govorim o traumama glave, treba reći da su to teški pacijenti koji se dugotrajno liječe. Istina, kod nekih imamo više, a kod nekih manje uspjeha. Ipak, kod nekih smo pacijenata imali iznenađujuće brz oporavak, no općenito govoreći, kod pacijenata s takvim traumama i minimalni pomak je veliko postignuće, upozorava dr. Barković.

Promocija za riječku barokomoru bilo je i nedavno uspješno liječenje hrvatskog olimpijca Ivice Kostelića kojem su riječki stručnjaci uz pomoć hiperbarične medicine uspješno sanirali ozljede od smrzavanja. Voditelj riječkog Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, anesteziolog i iskusni ronilac, dr. Boris Reinić ponosan je da je centar kojem je na čelu u godinu i pol dana ostvario dobru kliničku praksu u radu s pacijentima.

– Uočili smo blagotvorno djelovanje kiska na dijagnoze koje ovdje tretiramo. Ne možemo reći da svakog izliječimo jer naša terapija većinom nije samostalna kurativna metoda, osim kod nekih stanja kao što je to kod ronioca. No, kod velike većine pacijenata uočili smo značajan napredak dok je prema našim anketama 17 posto pacijenata istaknulo svoj subjektivni osjećaj da se njihov zdravstveni problem riješio. U ovih godinu i pol imali smo oko sedam tisuća tretmana, a to je s obzirom na ritam obrtaja naših pacijenata sveukupno oko 300 pacijenata koji su završili terapiju dok ih je pedesetak na čekanju. Nažalost, ne možemo se uvijek striktno držati liste čekanja jer su neke dijagnoze hitne i s čekanjem terapija ne bi imala učinka. No, pokušavamo se prilagoditi da svi budu zadovoljni, kaže dr. Reinić.

Lista indikacija

Startanje riječke barokomore dogodilo se tek nešto prije nego što je HZZO smanjio listu indikacija koje se u barokomori mogu liječiti na teret nacionalnog fonda. U ovom je trenutku ostala samo prva skupina dijagnoza, a to je dekompresijska bolest kod ronioca, akutno trovanje ugljičnim monoksidom, plinska embolija, plinska gangrena, akutne traumatske ishemije, iznenadna gluhoća, disbarična osteonekorza i pareza facijalnog živca. Sve ostale dijagnoze, uključujući kronične rane, komplikacije dijabetesa i cirkulacijske komplikacije su ukinute.

– Upravo su nam te dijagnoze donosile najveći broj pacijenata. Pacijenti su nezadovoljni i nažalost svi pacijenti si sada ne mogu priuštiti terapiju. Mislim da na ovaj način HZZO nije postigao uštedu, jer liječenje u barokomori uvelike doprinosi zbrinjavanju rana i sprečavanju trajnog invaliditeta. Kad se zbroji konačni trošak, jeftinije je da takvi pacijenti idu redovito u barkomoru nego da postanu invalidi što sa sobom vuče jednu puno kompleksniju brigu sustava, ali i društva u cijelosti, konstatira dr. Reinić dodajući kako tretmane pacijentima kojima je HZZO ukinuo plaćanje, riječki Centar sad obavlja uz plaćanje i pritom ne radi nikakvu razliku između pacijenata kojima tretmane pokoriva HZZO i privatnih pacijenata kad su liste čekanja u pitanju.

Na pravom putu

Bez obzira na nevolje s državnim osiguravateljem, dr. Reinić zadovoljno ističe tri stvari koje su riječkom timu hiperbarične medicine dokazale da su na pravom putu. Jedno je priznanje struke, drugo pacijenata, a treće znanstvene zajednice.

– U rujnu prošle godine posjetila nas je komisija Svjetske ronilačke organizacije. To je najveće ronilačko društvo čija komisija obilazi sve barokomore u svijetu i ispituje njihove mogućnosti liječenja ronioca. Dvojica njihovih stručnjaka napravili su temeljito ispitivanje naše barokomore, provjereni su svi naši tehnički sustavi, osoblje, kako provodimo edukacije i općenito kako djelujemo. Dobili smo jako visoke ocjene, a poručeno nam je da je bez obzira na izvrsnost našeg tehničkog dijela, naša najveća vrijednost osoblje koje ovdje radi.

Drugo naše postignuće je anketa o zadovoljstvu pacijenata koja je pokazala da zauzimamo ekskluzivno mjesto u hrvatskom zdravstvenom sustavu u smislu zadovoljstva pacijenata i provođenja terapije, a treća stvar je da nas je prepoznao HAZU i akademik Daniel Rukavina voditelj Zavoda za biomedicinske znanosti koji nas je prepoznao kao dio zdravstvenog sustava u Rijeci koji bi se trebao razvijati kao nešto što se izdvaja iz cjelokupnog hrvatskog sustava zdravstva.

Naš je cilj razvijati se u kliničkom, znanstvenom smislu i kroz razne međunarodne suradnje i znanstvene projekte koji bi promicale struku i pokazali nove spoznaje koliko hiperbarična medicina djeluje na zdravlje čovjeka. U tom smislu riječku bi barokomoru trebali profilirati kao referentni centar, ali i kao centar za edukaciju na međunarodnoj razini. Ukratko, godinu i pol dana nakon otvorenja riječke barokomore, za nas je ovo početak druge faze razvoja riječke barokomore, koja je zasigurno kompleksnija, ali bi po njoj Rijeka mogla postati prepoznata u međunarodnim medicinskim i znanstvenim krugovima, zaključuje dr. Reinić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka