Neujednačeni ritam

Znanstvenici utvrdili: Beethovenova glazba otkriva da je patio od srčane aritmije

Hina

Znanstvenici su pratili obrasce aritmičnih otkucaja srca u nekim Beethovenovim djelima te otkrili iznenadne, neočekivane promjene tempa i notnog ključa koje se poklapaju s neujednačenim srčanim otkucajima



WASHINGTON – Glazba Ludwiga van Beethovena možda je i doslovno dolazila iz njegova srca: znanstvenici pretpostavljaju da je njemački skladatelj patio od srčane aritmije čije su obrasce pronašli i u nekim njegovim djelima.


»Neujednačen srčani ritam koji je veliki skladatelj mogao osjetiti snažnije od ostalih jer je veći dio života bio potpuno gluh, odvija se u predvidivim intervalima i po predvidivim obrascima, pa su neka njegova glazbena remek-djela možda i doslovno došla iz njegova srca. Vjerujemo da smo neke od tih aritmičnih srčanih otkucaja uspjeli otkriti u nekim njegovim glazbenim djelima. Kao da ih je unosio u svoju glazbu«, kaže kardiolog koji je vodio istraživanje, dr. Zachary Goldberger s Medicinskog fakulteta u Washingtonu.


Već s 30 godina kod Beethovena su se počeli primjećivati znaci otoskleroze mješovitog tipa, bolesti srednjeg i unutarnjeg uha koja ga je 1819. dovela u stanje potpune gluhoće, no nije poznato je li veliki glazbenik patio od nekih drugih bolesti ni od čega je umro.




Znanstvenici su pratili obrasce aritmičnih otkucaja srca u nekim Beethovenovim djelima te otkrili iznenadne, neočekivane promjene tempa i notnog ključa koje se poklapaju s neujednačenim srčanim otkucajima, a rezultate su iznijeli u časopisu Perspectives in Biology and Medicine.


U posljednjem, emocijama nabijenom dijelu Kvarteta za gudače u B-duru, Opus 130 za koje je sam skladatelj rekao da ga može natjerati u plač, notni ključ iznenada se mijenja u Cis-dur, a neuravnotežen ritam koji slijedi podsjeća na zaduhu koja se također može povezati sa srčanom aritmijom.


Među glazbenim naputcima u Beethovenovim djelima može se pronaći i riječ »beklemmt« (prigušeno), koja se u ovom slučaju može protumačiti kao osjećaj pritiska i probadanja u predjelu prsnog koša, što je povezano sa srčanim oboljenjima, pišu znanstvenici te kao drugi primjer navode neujednačen ritmični obrazac na početku klavirske sonate br. 26 u Es-duru, Opus 81 a.


»Ova je sonata skladana u vrijeme kada je Beethoven bio pod velikim emocionalnim stresom, a svima nam je poznato da je takvo stanje okidač za artimije. Jedan od razloga za stres mogla je biti austrijska objava rata Napoleonovoj Francuskoj«, objašnjava Goldberger te dodaje da su glazbena djela Ludwiga van Beethovena za njega poput »svojevrsnih glazbenih elektrokardiograma«.