Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
20. rujna 2017.
Svi su meteorolozi

Zašto smo posljednjih godina toliko bombardirani informacijama o vremenu?

Zašto smo posljednjih godina toliko bombardirani informacijama o vremenu?
Zašto smo posljednjih godina toliko bombardirani informacijama o vremenu?
Autor:
Objavljeno: 12. rujan 2017. u 8:56 2017-09-12T08:56:00+02:00

Meteorološke informacije tim komunikacijskim sredstvima bombardiraju svakoga od nas. S druge strane, velike količine informacija o vremenu prenose portali kao i sve veći broj amatera po društvenim mrežama, ističe meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar

Informacije o vremenu koje se sve češće nameću kao tema dana hrvatskih medija, posljedica su ne samo jačanja klimatskih promjena, nego i razvoja novih medija kao i sve većih potreba javnosti, ocjenjuju stručnjaci.

Poplave u ponedjeljak u Zadru i na dijelu otoka, koje su uslijedile nakon onih u nedjelju u Istri, bile su u špici interesa hrvatskih medija pa i hrvatske politike.

Predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović i premijer Andrej Plenković sa suradnicima, posjetili su jučer Zadar kako bi neposredno vidjeli tamošnju situaciju i pružili podršku Zadranima.

Uloga novih medija

Činjenica je da živimo u dobu kad klimatske promjene dolaze do izražaja, vrijeme se ekstremizira i javnost je postala osjetljiva na to. No, ne treba smetnuti s uma nove medije – internet, društvene mreže i aplikacije, odnosno prije svega pametne telefone – kojima sve više informacija o vremenu dolazi do nas, kaže ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske Nataša Strelec Mahović.

Meteorološke informacije tim komunikacijskim sredstvima bombardiraju svakoga od nas. S druge strane, velike količine informacija o vremenu prenose portali kao i sve veći broj amatera po društvenim mrežama, ističe meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar.

Tome doprinosi jednostavnost evidentiranja vremenskih prilika kamerama na mobitelima i jednostavnost dijeljenja tih informacija na društvenim mrežama tako da je informacija o vremenu postala sveprisutna, dodaje ravnateljica DHMZ-a.

DHMZ, Istramet portal..

RTL-ova meteorologinja smatra da je što se tiče službenih izvora informacija DHMZ i dalje u Hrvatskoj »neprikosnoven«. Postoji i nekoliko udruga koje imaju dio svojih mjernih uređaja pa i same proizvode meteorološke informacije, poput Istramet portala, otvorenog 2008.

Udrugu koja stoji iza njega čine građani, prvenstveno zaljubljenici u meteorologiju, agronomi, vlasnici OPG-ova, ali i stručnjaci s područja fizike atmosfere, kaže Petar Radovan s Istrameta i dodaje: Posebno smo ponosni i na svoje suradnike na terenu koji osiguravaju uvjete za rad automatskih meteoroloških postaja. Organizacija se financira putem natječaja koji se raspisuju za neprofitabilne organizacije na razini Istarske županije te putem marketinga, napominje.

Ocjenjujući rad DHMZ-a, Nataša Strelec Mahović kaže da »u okviru svojih kadrovskih i financijskih mogućnosti« pokušava zadovoljiti potrebe javnosti i korisnika. U nekim segmentima nam ponekad treba malo više vremena nego nekim većim službama koje raspolažu s puno više ljudi i sredstava, pa tako možda malo kaskamo u pogledu korištenja društvenih mreža, aplikacija i slično, kaže ravnateljica DHMZ-a.

Radovan smatram da je uvođenjem Meteoalarma DHMZ napravio »ogroman korak naprijed«. Također, pozdravlja što se u prognozama sve više spominje i središnja Istra. Činjenica je da je u posljednjim godinama postignut velik napredak, kako i u odnosu s javnosti tako i suradnje s civilnim organizacijama. Naravno, uvijek postoji mjesta za napredak, nadamo se da će se uskoro realizirati i projekt radara na području Dalmacije, koja je i dalje u »meteorološkom mraku«, kaže Radovan iz Istrameta.

Je li dovoljno da informacija bude dosadna?

Dunja Mazzocco Drvar zamjera DHMZ-u da ne razvija vještine komuniciranja o vremenu u skladu s potrebama trenutka ta da u tome postupno zaostaje. To je u određenoj mjeri posljedica činjenice da je naša struka u Hrvatskoj malobrojna, ali i nedostatka svijesti da meteorološka informacija mora biti drugačije prezentirana, kaže ona.

Nataša Strelec Mahović kaže da rade na tome i da će uskoro biti prisutni na svim platformama. Zasad su podaci DHMZ-a dostupni putem web stranice http://meteo.hr, te kroz zajedničku aplikaciju HRT-a i DHMZ-a – HRT METEO, a njihove prognoze prisutne su i na javnoj televiziji, dodaje.

Dunja Mazzocco Drvar priznaje da je dijelom zbog zapostavljanja meteorološkog komuniciranja otišla s DHMZ-a na komercijalnu televiziju i da sve više dijeli mišljenje svojih urednika da informacija mora biti zanimljiva i prezentirana na način koji će zaintrigirati gledatelja. Svjesna sam da je to s informacijama o vremenu apsolutno nužno, kaže.

Ovdje su mi dane otvorene ruke da radim na način koji sam smatrala boljim i učinkovitijim. S obzirom na uvjete koje smo na počeku spomenuli, meteorolozi moraju promijeniti način komuniciranja inače će postati nepotrebni i neupotrebljivi, upozorava Mazzocco Drvar.

Ona ističe kako uloga meteorologa na RTL-a da budu nešto između stručnjaka i reportera. S jedne strane se pojavljujemo kao stručni komentatori, poput gostiju koje u medijima zovu politički komentatori, a druge smo istovremeno i novinari, kaže Mazzocco Drvar dodaje: Imam dojam da u medijima ne postoji takva uloga kao naša.

'Ne' senzacionalizmu u vremenskoj prognozi

Ravnateljica DHMZ-a ocjenjuje da mediji različito prenose njihove informacije o vremenu; neki vrlo korektno, no nažalost postoje i mediji kojima je važnija senzacija od informacije pa najavu obilne kiše prevode u kataklizmu ili slično. Osobito je to opasno kod upozorenja na opasne pojave. Naime, DHMZ izrađuje upozorenja na opasne vremenske pojave i objavljuje ih kroz sustav METEOALARM. To upozorenje je jedinstveni službeni glas i jedino koje bi se trebalo pojaviti u medijima, no često to nije tako. Zbog toga javnost ponekad dobije iskrivljenu informaciju, što u slučaju opasnih pojava može imati teške posljedice po ljude ili njihovu imovinu, kaže Strelec Mahović.

Informativnost i objektivnost je naš cilj broj jedan i nikada, apsolutno nikada, nismo bili u situaciji da je žrtvujemo zbog privlačenja publike, kaže RTL-ova meteorologinja. S punim stručnim integritetom mogu reći da kolega Nikola Topić Vikić i ja nikada nismo dopustili da nas povuče senzacionalizam, dodaje.
Mazzocco Drvar naglašava da su i korisnici meteoroloških informacija i sami donekle odgovorni, te da moraju vidjeti i znati otkud one dolaze, iz stručnih izvora ili od amatera.

Prognostičari ili modeli?

Javnost je svakako sve zahtjevnija i sve zainteresiranija. Međutim, često su ljudi u zabludi kad misle da su time što im neka aplikacija daje prognozu točno u njihovom selu iz sata u sat, dobili točniju informaciju od one na prognozi koju izrađuje i prezentira prognostičar. Naime, aplikacije koje daju prognozu iz sata u sat zapravo su puki matematički modeli koji mogu i ne moraju davati posve točan izračun. Prognostičar koristi nekoliko takvih modela i sve raspoložive podatke da bi izradio prognozu za neko područje. A to građani često ne razlikuju i zadovoljniji su onom »preciznijom« informacijom, kaže Nataša Strelec Mahović.
Korisnici Istrameta uglavnom dolaze s područja Istre i Kvarnera, ali im, kažu, raste posjet i iz ostalih dijelova Hrvatske. »U kolovozu smo primjerice zabilježili gotovo 770 000 posjeta što smatramo da je odličan rezultat za regionalni agrometeorološki portal. Iskustva s medijima i korisnicima su uglavnom pozitivna, no mora se iznimno paziti na kvalitetu plasiranja podataka jer se u današnje vrijeme brzog protoka informacija svaka greška 'kažnjava'«, kaže Radovan.
Najviše informacija koje nađemo na društvenim mrežama su amaterske, odnosno nisu prenesene na pravi način. Na Facebooku od svih profila o tome, kojih je jako mnogo, samo dva rade stručnjaci, DHMZ-ov i mi na RTL-u, kaže Dunja Mazzocco Drvar.

Mjesta ima i za meteorologe-amatere

Radovan smatra da državne službe te znanstvene institucije sve više počinju cijeniti aktualne informacije s terena i tamo gdje nema službenih mjerenja, stoga u budućnosti očekuje da će ta uloga biti sve važnija. Vjerodostojnost je zadovoljavajuća, no zbog velikog broja plasiranih podataka ponekad se dogodi pokoji »bug«, što nastojimo ispraviti. Činjenica je da je broj plasiranih podataka iznimno velik, stoga je iznimno teško u svakom trenutku kontrolirati sve podatke, kaže on.
Mnogi amateri i njihove mrežne stranice lijepo rade i odličan su izvor za ono što se događa na terenu. Često imaju entuzijaste koji fotografiraju i dojavljuju, aktivniji su nego službena mreža, i to je za svaku pohvalu, često i prognoze vrlo točno prenesu, međutim, kad se dogodi neka greška ili šteta, oni nemaju odgovornost. Oni su odgovorni u mjeri u kojoj točno prenose informacije i navode izvor. Ako ne postoji izvor, i ako to nije profesionalni meteorolog, informacija je sumnjiva, smatra RTL-ova komentatorica.

Radovan kaže da aktualne informacije generiraju uglavnom iz vlastitih izvora – meteoroloških postaja na terenu koje su montirali. Što se tiče prognoza, njih uz poštivanje autorskih prava prenosimo od norveškog meteorološkog instituta te od američkog GFS-a koji su provjereni i kvalitetni izvori, ističe.

O meteorologiji, kao i nogometu, svi sve znaju

Amaterske meteorološke udruge često pomažu u praćenju aktualne situacije, dajući vrijedne podatke o vremenu na terenu. Primjerice za preksinoćnje nevrijeme u Zadru neformalnim smo putem dobili informacije koje su znatno pomogle u izdavanju upozorenja, kaže Strelec Mahović. No, kao i kod nekih medija, i amaterske meteo udruge ponekad zadiru u domenu upozorenja što ne bi smio biti slučaj. Kao što nećete otići laiku da vam operira slijepo crijevo ili na primjer projektira kuću, tako bi i meteorologiju, osobito kad se radi o opasnim pojavama, trebalo prepustiti meteorolozima. Dakle, nemam ništa protiv razmjene prekrasnih fotografija munja i oluja pa čak ni protiv diskusija na društvenim mrežama o tome kakvo će vrijeme biti u subotu, ali upozoravanje na opasne pojave može napraviti veliki problem, a nažalost amaterske udruge ne prenose baš uvijek samo službena upozorenja, kaže Strelec Mahović.

U pripremi je zakon o meteorološkoj djelatnosti koji će regulirati sadržaj i način objave meteo informacija pa se nadam da ćemo uskoro imati jasniji službeni glas, barem kad su upozorenja u pitanju, zaključuje ravnateljica DHMZ-a.

Mogu li meteorolozi biti zadovoljni sveoprisutnošću njihovih informacija u javnosti? Nisam sigurna je li tolika frekvencija informacija dobra za struku ili nije. Ovo mi se čini kao nogomet, svi komentiraju i o njemu svi sve znaju i svi su bolji poznavatelji od izbornika. Ljudi ne razliku informaciju od dezinformacije i to je jako opasno.

Moramo znati kome ćemo se obratiti za točnu informaciju, a to su stručnjaci s PMF-a i DHMZ-a, zaključuje Dunja Mazzocco Drvar.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka