Ono što geparda čini uspješnim lovcem sposobnost je nevjerojatnog ubrzanja i brzih promjena smjera u trku.

Ta velika mačka ubrzava tako što iz sebe uspjeva izvući čak pet puta više snage nego, primjerice, najbrži čovjek na svijetu Usain Bolt.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature, a prenose ih BBC i New York Times.

Rezultati su zaprepastili znanstvenika koji je vodio istraživanje, profesora Alana Wilsona s britanskog kraljevskog veterinarskog fakulteta.

“Gepardi su nevjerojatne atlete – ne samo zbog brzine koje mogu postići, nego i zbog sposobnosti ubrzavanja i manevriranja dok jure za lovinom”, kazao je Wilson.

Najveća izmjerena brzina te divlje mačke je 105 kilometara na sat. Izmjerio ju je ručno jedan znanstvenik u kenijskoj divljini 1965. godine, ali na polupripitomljenom gepardu. Međutim, dobro uhranjeni gepardi nemaju potrebu trčati tako brzo. Nijednom gepardu u zatočeništvu nitko nije izmjerio brzinu veću od 65km/h.

Stoga su se znanstvenici godinama pitali koliko su gepardi zapravo brzi. Kako bi to saznali izradili su posebne GPS ogrlice i postavili ih na pet geparda u delti Okvanga u Bocvani i bilježili rezultate njihova lova devet mjeseci.

Ustanovili su da gepardi stvarno mogu trčati vrlo brzo, oko sto na sat, ali to čine samo povremeno. U većini slučajeva u lovu im brzina nije išla preko 60 km/h. Međutim, ubrzanje i mogućnost promjene smjera u trku kakvo posjeduju gepardi dosad nije registirarna ni kod jedne kopnene životinje. U samo jednom koraku mogu podići brzinu za 10 km/h.

“Njihov prijenos iz niže u višu brzinu je fascinantan”, kaže Wilson.

Takvo naglo ubrzanje može se izmjeriti u količini korištene energije (snazi) po kilogramu težine. Jamajčanski sprinter Usain Bolt je rušeći svjetski rekord na 100 metara imao rezultat od 25 watta snage po kilogramu svoje težine. Konj u trku, primjerice, doseže 30 W/kg, a gepard čak 120 W/kg.

Znanstvenici su također spoznali da se gepard pri trku čvrsto upire u zemlju, do te mjere da je kandžama ‘zaore’. Uz snažne mišiće i savitljivu kralježnicu, pandže mu omogućuju vrlo brze promjene smjera, nagla ubrzanja i usporavanja.

U utrci s takvom životinjom koja je po potrebi silno brza, koja još brže ubrzava, ima sposobnost trčanja postrance, brzih promjena smjera, saginjanja i preskakanja, posve je jasno zašto antilopa ima tako slabe izglede. “To je ono što lov čini uspješnim, a ne sama brzina”, kazao je Wilson.

Ovo je prvo sveobuhvatno istraživanje gepardova ponašanja u lovu, a omogućila ga je izrada posebnih GPS ogrlica na kojima su znanstvenici radili 10 godina i konstruirane su samo za taj eksperiment.

“Ogrlica je uspjeh sam po sebi. To je nije tipični GPS sistem kakav koristite u automobilu ili u mobitelu. Izrada sustava koji može bilježiti gepardovu agilnost zahtijevala je višegodišnji rad”, kazao je Wilson i zaključio: “Gepard je ispred svih. Te mačke su svestrane atlete, svestrani progonitelji i predatori”.