Upozorenje

Stručnjaci o ulješurama pred Istrom: ‘Kitove i dupine volimo – izdaleka’

Anja Tomović

Foto T. Ban Bastijan

Foto T. Ban Bastijan

Važno je da se ljudi u blizini morskih sisavaca i drugih vrsta ponašaju pristojno i smireno, upozorava predsjednik Instituta Plavi svijet Draško Holcer



Posjetitelji i mještani turističkog grada Rovinja nedavno su imali priliku svjedočiti još jednoj morskoj atrakciji, a riječ je o posjetu ulješura iz skupine kitova zubana. Brojni posjetitelji s velikim su interesom pratili tri velika atraktivna plivača, koji su po mišljenju predsjednika Instituta Plavi svijet Draška Holcera sada već najvjerojatnije napustili Istru i Kvarner.


– Institut Plavi svijet nema jasnog odgovora iz kojeg razloga su se kitovi uputili u more sjevernog Jadrana. Mogući razlozi su bolest, uznemirenost, slučajan prolaz ili drugo, a nema ni odgovora u kojem smjeru su se uputili, gdje se trenutno nalaze i jesu li pronašli izlaz iz Jadranskog mora. Iako su kroz tri dana od njihove pojave dobivali dojave o viđenju kitova u blizini Istre, radi se o kratkim opažanjima na temelju kojih nisu mogli doći do više informacija o smjeru kretanja.


Ne znamo kamo su Ulješure krenule, to je njima na izbor i sreću, vjerujem kako pokušavaju pronaći put prema dubljem moru. Sjeverni Jadran ipak je preplitak za njihov boravak. Vremenom bi postali iscrpljeni, pod stresom i nedostatkom hrane te postoji mogućnost da bi se, ukoliko dulje ostanu u tom okruženju, nasukali ili uginuli, govori Holcer.


Strogo zaštićene




Ulješure inače obitavaju na Mediteranu, a ne na Jadranu, iako nije čudno da se povremeno pojave i u našim morima. S obzirom da populacija na Mediteranu broji otprilike 2000 i manje primjeraka, šansa da se ulješura vidi na Jadranu realno je mala. Status ove vrste u Sredozemlju je ugrožena prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), a u Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.


– Institut je nakon prvih zapažanja ulješura zamolio javnost da sudjeluje u praćenju velikih kitova, ali i drugih morskih sisavaca te zaštićenih vrsta na način da obavijeste Institut Plavi svijet kako bi im mogli osigurati izlazak iz Jadrana, objašnjava Holcer. Važno je da se ljudi u blizini morskih sisavaca i drugih vrsta ponašaju pristojno i smireno, ne samo jer su zaštićene, već jer su i ugrožene životinje – rekao je Holcer. Brojna plovila i česta želja za plivanjem s velikim dobrim sisavcima, primjerice plivanje s dupinima, ugrožava njihov opstanak i uznemirava ih, što dovodi do uginuća i nasukavanja. Ulješure su unatoč svojoj veličini bezopasne za ljude, međutim uz pretpostavku da su vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene zbog plitkog mora, najbolje bi bilo da im se ne približava i da ih se ne proganja.


Na Jadranu se često pojavi i poneka sredozemna medvjedica, pa i poneki veliki kit iz skupine kitova usana, osobito ako ga u tom smjeru navedu planktonski račići kojima se hrani. Međutim, veliki kitovi lakše se snalaze u plitkim vodama, unatoč svojoj veličini, zahvaljujući eholokaciji (sustav kojim se uz pomoć zvuka dobiva i slika prostora u kojem se nalaze) koja ima pomaže u plitkom i zatvorenom okružju, dok se ulješure i najbrojniji stanovnici Jadranskog mora, dobri dupini, također koriste eholokacijom – visokom frekvencijom. S obzirom da dupini borave u morima do 200 metara dubine, sjeverni i srednji Jadran idealno su stanište za razigrane stanare.


Stabilna populacija


Predsjednik Holcer procijenio je kako Jadran naseljava otpilike 10 tisuća morskih životinja i sisavaca, dok je samo lošinjski akvatorij stanište skoro 200 dobrih dupina, iako se podaci i kretanje populacije mijenjaju ovisno o stanju okoliša, količini hrane i brojnosti plovila. Lošinjska populacija u svakom je slučaju stabilna posljednjih godina, iako i na opstanak vrste znatno utječe natalitet/mortalitet, jer ako nema dovoljno mladih, onda nastaje problem održavanja vrste te ih je iz tog razloga potrebno redovito pratiti.


Dojava Plavom svijetu može se obaviti i putem nove aplikacije za mobilne uređaje, koja se može preuzeti sa službene web stranice Instituta Plavi svijet (www.plavi-svijet.org/partnerstvozamore).


U svakom slučaju, pojave divnih morskih bića brojne posjetitelje i ljubitelje mora ne ostavljaju ravnodušnima, a otočani ih na svojim morskim putovanjima često susreću kao svoje suputnike.